Prema podacima Agencije za statistiku BiH i Unije za održivi povratak i integracije u BiH, od 2013. do 2019. godine Bosnu i Hercegovinu napustilo je čak 530.000 stanovnika. Kao glavne razloge iseljavanja ispitanici su naveli niske plaće, beznađe i korupciju.

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine – FERK na redovitoj sjednici održanoj u petak odlučila je da postotak obvznog udjela električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije za 2020. godinu iznosi 8,44 posto.

Navedeni udio su obvezni preuzeti svi opskrbljivači koji opskrbljuju krajnje kupce u Federaciji BiH i kvalificirani kupci koji uvoze električnu energiju za vlastite potrebe za 2020. godinu, priopćeno je u ponedjeljak iz FERK-a.

AC Ovnak Vitez raspisuje natječaj za radna mjesta:

- Automehaničar
- Autolimar/Lakirer
- Autoelektričar/Dijagnostičar

Uvjeti:

- Završena SSS
- Poželjno radno iskustvo
- Vozačka dozvola B kategorije

Mjesto rada:

AC Ovnak
Poslovni centar 96/2
72250 Vitez

Prijaviti se možete:

- Na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. uz naznaku „AC Ovnak – Prijava za posao"
- Poštom ili osobno na gore navedenu adresu firme.

Oglas ostaje otvoren do 15.08.2019.

Portal časopisa ‘’m-Kvadrat’’  objavio je početkom srpnja intervju s Travničaninom Josipom Ledićem, vrlo uspješnim arhitektom. Intervju prenosimo u cijelosti. 

Arhitekta Josip Ledić pokreće svoj vlastiti projektantski ured 2013. g. i tako kreće priča sa Ledić arhitekturom. LEDIĆ ARHITEKTURA d.o.o. je firma koja se bavi projektiranjem stambenih, poslovnih, proizvodnih, sakralnih i dr. javnih objekata i uređenjem enterijera. Međutim, ono po čemu se ovaj studio apsolutno ističe na arhitektonskoj sceni jeste sakralna arhitektura, gdje su ostvarli popriličan broj značajnih realizacija. Za časopis m-Kvadrat, gospodin Ledić govori o svojim počecima, najdražim arhitektonskim zadaćama, te budućim projektima…

Kako je počela priča sa „Ledić arhitekturom“? Kakvi su bili vaši počeci?

Nakon završenog studija na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu 2008. godine se vraćam u rodni Travnik i zapošljavam se u građevinskoj firmi Građevinar d.o.o.  gdje stičem prva iskustva na gradilištu. U tom periodu fokus je bio na izvođenju, a projektovanjem sam se bavio onoliko koliko su dozvoljavale obveze na izvođenju. Ambiciju da pokrenem svoj vlastiti projektantski ured ostvarujem 2013. g. i tako kreće priča sa Ledić arhitekturom. I danas se sjećam neopisve radosti iz tih početaka i entuzijazma koji me tada nosio.

Možete li nam reći nešto više o vašoj arhitektonskoj praksi i načinu rada?

Moj današnji način rada je evoluirao. Onako kako su rasle obaveze, tako sam i sam prilagođavao svoje mehanizme rada. U suštini sam arhitekt koji dosta promišlja o samom projektu prije nego počnem s  bilo kakvim skicama. Uglavnom prije prvih skica imam prilično jasnu sliku što želim postići s projektom. U početku mi je jako bitno dobro shvatiti i procijeniti što investior uistinu želi. Često investitori ne znaju do kraja izreći što očekuju od budućeg objekta. Smatram da je ovo upravo krucijalan trenutak u procesu projektovanja, tj. u startu procijeniti kakavo će rješenje zadovoljiti i mene kao arhitektu i investitora. Tek kada investitor 100% stoji iza projekta, moguće je arhitekti kvalitetna realizacija na kraju.

Vaš ured se bavi različitim arhitektonskim zadaćama. Koja je,Vama lično najdraža?

Uistinu je širok spektar namjene objekata na kojim smo radili. Kao i u većini arhitektonskih ureda, najveći dio urađenih projekata se odnosi na stambenu arhitekturu, poslovne i ugostiteljkse objekte. Pored toga ostvarili smo značajne realizacije u namjesnkoj industriji kao i u javnim objektima kao što je projekt Javne podzemne garaže u centru Sarajeva, u sklopu KŠC-a Sv. Josip, na koju su navezani sadržaji vezani za samu školu. U pitanju je jako zahtjevna parcela gdje smo rješavali bolje funkcioniranje cijelog kvarta koji bi u određenim vremenskim periodima doživljavao kolaps u kolskom saobraćaju. Ovaj projekt je trenutno u realizaciji i  predstavlja jedan od najznačajnijih naših projektata. Međutim, ono po čemu smo apsolutno prepoznatljivi na arhitektonskoj sceni jest sakralna arhitektura gdje smo ostvarli priličan broj značajnih realizacija. Imali smo uistinu sreću da projektujemo u ovoj oblasti koja pruža jako puno mogućnosti da se umjetnički kreativno izrazite na svojim objektima.

Prema vašem mišljenju, šta arhitekta treba savladati da bi mogao opstati u poslu i biti konkurentan?

Prema ličnom iskustvu, mislim da je dobro mladim arhitektima provesti jedan određeni period na gradilištu. Svi krucijalni procesi se odvijaju na gradilištu. Iskustva koja ponesete sa gradilišta jako puno pomažu kasnijoj projektantskoj praksi i kvalitetno vas oblikuju kao kompletnog arhitektu. To iskustvo puno pomaže da lakše zadobijete i povjerenje investitora koji osjeti da ste apsolutno sposobni dovesti budući objekt do realizacije, jer je uistinu dug put od kvalitetne ideje do kvalitetne realizacije. Ukoliko imate ispravano arhitektonsko odrastanje, usluga koju ćete moći ponuditi na tržištu će vas dovesti u situaciju da cijena vaše usluge neće biti presudna hoćete li dobiti neki posao ili ne. 

Vaš ured je postao prepoznatljiv po radu u oblasti sakralne arhitekture? Šta zapravo obuhvaća ovaj arhitektonski pravac?

Radeći sakralnu arhitekturu,promišljajući o idejama transcedentog i uzvišenog prostora shvatite koliko arhitektura uistinu jest umjetnost. Zapravo bih mogao reći da ova oblast izvlači iz vas ono najbolje što nosite u sebi. Radeći u ovoj oblasti sam imao priliku surađivati sa velikim brojem umjetnika kao i sa arhitektima umjetnicima kakav je akademik Zlatko Ugljen, prof.  Takva  iskustva nepovratno oblikuju vaš arhitektonski svijet. Osmisliti jedan uzvišen prostor, Kuću Božju, samo po sebi se ćini nemogućim zadatkom. Uvijek si nekako na početku,tj. čini se da uvijek postoji neko bolje rješenje.

Možete li spomenuti neke od vaših zašpaženih radova ovoga pravca?

Kroz dosadašnju praksu uradili smo tridesetak projekata manjih ili većih  iz ove oblasti i velika većina ih je i realizirana ili su u realizaciji. Uglavnom smo radili na teritoriji BIH, a prošle godine smo uradili projekt rekonstrukcije  enterijera župne crkve Springvale u Melburnu,Australija. Zanimljivost za ovaj projekt jest da je kompletan materijal i mobilijar za ovu crkvu, kao i umjetnine koje je izradio akademski kipar Zdenko Jurišić napravljeno u BIH i poslano brodom za Australiju. Od ostalih projekata bih mogao izdvojiti projekte kao što su: Rekonstrukcija i adaptacija crkve Takale u N. Šeheru, projekt zvonika i rekonstrukcija portala crkve na Putićevu kod Travnika, projekt enterijera župnih crkvi u Osovi kod Žepča i Lepenici, projekt filijalne crkve Margetići u N. Travniku; veći broj kapelica od kojih bi izdvojio Paklarevo,Ovnak,Caricu. Trenutno radimo na projektu crkve Topala u Vitezu koji je ujedno i najveći projekt ovaga tipa na kojem smo radili.

Dva Vaša projekta su uvrštena i na godišnju izložbu Collegium artisticum 2017. Možete li nam reći nešto više o tome?

Zadnje tri godine redovno izlažemo na godišnjoj izložbi Collegium artisticum referentne arhitekture BIH koju oragnizira Asocijacija arhitekata BIH. Od međunarodnog žirija za 2017.g. odabrani su bili projekti Rekonstrkcije crkve Takale u Novom Šeheru i kapelica u Paklarevu kraj Travnika, za 2018. g. smo prestavljeni kapelicom na Ovnaku a 2019. izbor je bila vikendica na Vlašiću. Jako smo posnosni na to što su i kolege prepoznae naš trud i rad. Također ovo jest i svojevrsni poticaj za budući rad i odgovornost prema poslu kojeg radimo.

Što mislite da je ključno za sakralne objekte?

Sakralni obejkti su kroz povijest uvijek imali prosvjetiteljsku ulogu. Sami sakralni objekti svojom arhitektonskom pojavnošću, te kroz  prisutnost drugih umjetnosti u takvom prostru odgojiteljski je djelovala na mase u različitim vremenskim periodima. Mislim da se i danas sakralni prosotor treba promišljati u tom duhu, tj. ne smije izgubiti tu prosvjetiteljsku ulogu u društvu. Posebno ovakvi objekti su slika zajednice, tj. onoga što ta zajednica može iznjedriti i ponuditi kao vrijedno. Mislim da je najpogubnija varijanta kada se danas grade replike objekata koji su građeni prije 150 g ili više. Takvi objekti pokazuju da smo kao društvo prazni.

Imate li planiranih projekata u bliskoj budućnosti?

Trenutno smo u jednom pozitivnom trendu rasta poslovanja. Ledić arhitektura ima mladu ekipu inženjera na koju sam jako ponosan. Nadam se da će ta mala vrijedna obitelj vremenom biti i brojnija. Od prvog dana sa mnom je Sanjin Mulamuhić, a kasnije redom su dolazili Marko Ćurak, Marinko Papić, Antonela Buzić i Marin Đotlo. Također imamo jako puno vanjskih suradnika. Prije točno godinu dana zajedno sa kolegom Adijem Mulamuhićem pokrenuo sam građevinsku firmu GP Tecta d.o.o. Travnik  koja već danas broji 25 zaposlenih od kojih su još dva inženjera Darko Dujmušić, teh.direktor i Toni Đotlo grđ. Ing. Na ovaj način, budučim klijentima možemo ponuditi usluge od projekta do izvođenja objekta „Ključ u ruke“.

I za kraj, neka poruka za naše čitaoce?

Iz moga iskustva mladim ljudima koji tek formiraju svoje ambicije mogu reći da su one uz trud i rad ostvarive čak i u našoj zemlji. Jedino što treba jest učiniti razliku i biti uporan.

Intervju preuzet s: m-Kvadrat

Dvadeset devet izlagača, iz šest zemalja, sudjeluje na Sajmu tekstila, obuće i kože “Timod EXPO-2019”, koji je otvoren danas u Travniku, a trajat će do 26. travnja.

Sajam tekstila, kože i obuće “Timod EXPO 2019” bit će održan u Travniku od 24. do 26. travnja, a organizatori najavljuju da će ovaj skup biti prilika za prezentaciju proizvoda i predstavljanje postignuća u ovoj industriji, ali i prilika za razgovore o načinima njenog daljnjeg razvoja.