.

Sa uzgojem se ne može pogriješiti: Od maline nema zdravije biljke

01 Veljača 2016

Tko uđe u posao sadnje malina, ne može pogriješiti, tvrdi Nedeljko Spaić iz Sarajeva, koji se godinama bavi uzgojem ovog voća, dodajući kako je to veoma ekonomski isplativo zanimanje danas u Bosni i Hercegovini, zanimanje kojim se bavi sve više ljudi. S obzirom na to da svi koji se odluče za ovaj biznis imaju stručnu pomoć agronoma, bitno je samo imati jaku volju i uložiti dosta truda i posao ne može propasti. 

 Fin život


Proteklih godina, proizvodnja maline u BiH u velikoj je ekspanziji, što je stavilo našu zemlju na visoku poziciju među zemljama svijeta po proizvodnji i izvozu malina (između 10. i 15. mjesta).  Malina je postala najjači brend, domaći proizvod koji je pogurao razvoj domaće proizvodnje, posebno poljoprivrede u ruralnom dijelu države, odakle četiri do pet tisuća stanovnika ima osnovne ili dopunske prihode iz ove proizvodnje.  Muhamed Kopčić iz Novog Travnika malinarstvom se bavi više od 15 godina. Kako nam je kazao, može se reći da je pionir plantažne proizvodnje maline u ovom dijelu BiH. Bio sam među prvim kooperantima koji su 2001. sklopili ugovor sa Klasom o otkupu maline i krenuo sam u proizvodnju. Maline sam zasadio na dva dunuma zemlje i do danas sam zadržao taj nivo proizvodnje, proširen na 2,5 dunuma, jer toliko, zajedno sa svojom obitelji, mogu trenutno da održavam, kazao nam je Kopčić dodajući kako za sada ostaje na ovoj površini koju može obrađivati, jedino s vremena na vrijeme mijenja zasade, uništava stare i podiže nove.

Prema njegovim riječima, od malinarstva se danas može fino živjeti, pogotovo one obitelji kojima je to takoreći profesionalan posao i koji se ne bave ničim drugim.

Imam stalan posao, ali da nemam, vjerojatno bih proizvodnju malina proširio. Ukoliko gledamo prethodni period, malinarstvo je u BiH imalo svojih uspona i padova, ali u zadnje vrijeme se stabilizirala cijena na tržištu, pojavio se veći broj otkupljivača i sa cijenom koja je bila prethodne dvije godine moglo bi se solidno živjeti ukoliko bi se čovjek bavio samo malinama, istakao je Kopčić. On je dodao da je otkupna cijena maline prošle godine bila oko 3,5 KM po kilogramu.

Jedan solidan malinjak od jednog dunuma bi trebao dati od tonu do dvije tone maline. Imam oko dva dunuma, sa prinosom oko 3-4 tone i po ovoj otkupnoj cijeni, to zaista dođe kao dobra zakrpa kućnom proračunu, faktički, kao da uzmem kredit koji ne moram vraćati, pojasnio je Kopčić.

Mehmed Mušinović, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača malina iz Viteza, 16 godina se bavi uzgojem malina, ima jedan dunum i 750 kvadrata zemljišta i, kako kaže, ovo je posao koji se itekako isplati raditi. Važno je samo, dodao je, uzgajati maline po propisu, da se primijene sve tehničke metode.

Prinosi

Moj godišnji prinos je dvije i po do tri tone. I to je to, nema potrebe dalje da se širim, jer ne bih mogao ni stići sve to da obradim. Pretprošle godine sam od malina imao zaradu 20.000 KM, a prošle 17.500, što je fina zarada, kazao je Mušinović, te dodao kako od maline nema zdravije biljke, čak je čitao da on ubija i ćelije raka. Na nagovor agronoma koji su prije tri godine održali predavanje u Travniku, uzgojem malina počeo se baviti i Almedin Halilović. Na početku mu je, kako je kazao, bilo malo teško, ali smatra da kada imate stručnu službu koja vodi računa o svemu, nema većih problema i sve ide kako treba.  Prošle godine sam prodao dvije tone, a ove godine očekujem da ću moći i oko šest tona prodati, jer smo se više uozbiljili i povećali proizvodnju. Kod nas je ovo porodični posao od kojeg jako dobro živimo, poručio je Halilović.

/oslobodjenje.ba/

 

 

 

 

 

IMPRESSUM

Udruga za humani i održivi razvoj Klik
Web portal Travnički vjesnik

Email: info@travnicki.ba
Web: www.travnicki.ba

 

 

Web & CMS podrška
nesa