.

Slaven Bilać: (Grad) Travnik

23 Lipanj 2016

Povijesno, kulturno i obrazovno središte, nekada glavni grad Bosne, politički i diplomatski centar – danas glavni grad Kantona Središnja Bosna.

 

 

Povijesni i administrativni značaj

Povijesno, kulturno i obrazovno središte, nekada glavni grad Bosne, politički i diplomatski centar – danas glavni grad Kantona Središnja Bosna. Kroz proteklo vremensko razdoblje, od uspostavljanja novog poretka završetkom ratnih sukoba, do danas, postojale su različite inicijative za preustroj jedinica lokalne samouprave s posebnim osvrtom na općine Mostar i Travnik kao jamstvo stabilnosti cijele Federacije BiH, ali i rješavanja pitanja lokalnog stanovništva ugroženih proteklim ratnim događanjima, kao što je povratak, zastupljenost u vlasti i zaštita ljudskih prava.

U tom periodu Mostar je pod posebnom upravom međunarodne zajednice, što nije slučaj u Travniku gdje su povratnicima ugrožena ljudska prava, gdje su izloženi stalnim napadima i prijetnjama, ubojstvima povratnika i policajaca, koji do danas nisu procesuirani.


Travnik=Mostar?

Uspostavom Federacije i podjelom na kantone, prema članku 6. Ustava Kantona Središnja Bosna, Travnik je proglašen sjedištem tog kantona. Spomenuta povezanost Travnika i Mostara ogleda se i u amandmanu I. na Ustav Federacije od 23. lipnja. 1994. prema kojemu se Srednjobosanski i Neretvanski, kao nacionalno mješovita područja uspostavljaju kao kantoni s posebnim režimom upravljanja.

Nakon te odluke, 1997., amandman XXV na ustav Federacije jamči organiziranje sjedišta kantona s posebnim režimom upravljanja prema jednakom načelu, a amandmanom IX na ustav Kantona Središnja Bosna iz 1998., usuglašena je odluka donesena u gornjem amandmanu prema kojoj će se Travnik, kao sjedište KSB, organizirat kao gradska zajednica na osnovu istih načela kao i sjedište HNK.

Ne ulazeći u razloge, do ustavima zajamčenog organiziranja Travnika kao gradske zajednice nikada nije došlo, a 2002., intervencijom visokog predstavnika Wolfganga Petritscha, ukinuta je paritetnost kantona s posebnim režimom upravljanja, a samim tim i jednakost načela ustrojstva sjedišta ta dva kantona.

Iz tih razloga, priča o preustroju izgubila je najvažnije uporište, iako inicijative za preustroj su periodički dolazile na vidjelo, zbog stvarnog odnosa snaga i nemogućnosti provedbe takvih inicijativa kroz zakonom određen postupak. Preustroj iz općine kao jedinice lokalne samouprave u grad treba biti utemeljen prije svega ekonomskim i gospodarskim razlozima, kao i zakonski te najzad na poboljšanju uvjeta života građana, razvoju infrastrukture i poboljšanju samog imidža. Dakako, nemoguće je provesti takvu odluku ukoliko ne postoji interes građana, kao i samih predstavnika u vlasti.

 

Preustroj u status gradske zajednice

Inicijatori preustroja, koji su većinom hrvatske političke stranke, udruge i organizacije, teško ostvaruju konsenzus s predstavnicima većinskog naroda koji najčešće u strahu od gubitka dominantnog položaja u općinskoj vlasti, takav zahtjev odbijaju ili jednostavno ignoriraju pravdajući se neosnovanošću zahtjeva ili predstavljanju takvih promjena kao teritorijalnu podjelu.

Osnova zahtjeva za preustrojem je Zakon o načelima lokalne samouprave Federacije BiH i Zakon o lokalnoj samoupravi KSB koji su osnovani prema načelima Europske povelje o lokalnoj samoupravi kao ratificirane međunarodne povelje u kojoj je sadržano pravo na organizaciju vlasti kroz lokalnu samoupravu kao pravo građana da sami upravljaju određenim dijelom javnih poslova – čl.3.

Zakonski uvjeti za proces preustroja sadržani su u članku 5. Zakona o načelima lokalne samouprave FBiH u kome je navedeno:
Grad je jedinica lokalne samouprave koja predstavlja urbanu, infrastrukturnu cjelinu, povezanu svakodnevnim potrebama stanovništva. Grad se, osim ustavom, uspostavlja federalnim zakonom, temeljem sporazuma o udruživanju dviju ili više općina, odnosno odluke općinskoga vijeća općine koja ispunjava propisane kriterije stavka 1. ovoga članka, a koja ima najmanje 30.000 stanovnika, odnosno u čijem gradskom središtu kao zaokruženom urbanom području živi najmanje 10.000 stanovnika. Grad u smislu ovoga Zakona predstavlja sjedište kantona i u slučaju neispunjavanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka. Izuzetno od uvjeta iz stavka 1. i 2. ovoga članka, gradom se može proglasiti općina od posebnoga povijesnoga i kulturnoga značaja.

Prema ovim zakonskim odredbama, Travnik ispunjava sve kriterije za preustroj. Prema popisu iz 1991. godine, na području općine Travnik živjelo je 70741 stanovnika, a u gradskom urbanom području 19041. Današnje procjene govore da u općini živi oko 55000, a u gradu oko 17000 stanovnika. Također, sjedište je kantona i moglo bi se ustanoviti da ima poseban povijesni i kulturni značaj. Dakle, Travnik ispunjava sve zakonske kriterije, samo je pitanje načina na koji bi se odluka mogla donijeti.

Moguće ju je ostvariti putem odluke općinskog vijeća na temelju inicijative, referendumom ili ustavnim promjenama na koje može svakako utjecati OHR. Hoće li se i kako donijeti ta odluka, ovisi o političkom odnosu, javnom mnijenju i stvarnoj potrebi za takvim promjenama.


Članak je objavljen u listu studenata Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru „Meritum“, broj osam, a cijeli list je predstavljen 22.06.2016. u Mostaru.

Galerija slika

 

IMPRESSUM

Udruga za humani i održivi razvoj Klik
Web portal Travnički vjesnik

Email: info@travnicki.ba
Web: www.travnicki.ba

 

 

Web & CMS podrška
nesa