Ispiši ovu stranicu

MOSTARIZACIJA Evo kako bi se FBiH i BiH mogle "pretvoriti u Mostar"

02 Lipanj 2018

Kad je zbog neprovođenja odluke Ustavnoga suda BiH koja se tiče diskriminacije u vrijednosti glasa stanovnika različitih dijelova grada poništen dio pravila za izbor vijećnika u Gradsko vijeće Mostara, nitko nije ni slutio da će trebati možda i deset godina da se problem riješi.

Parlament BiH nije proveo odluku Ustavnoga suda BiH za Mostar, te je s proglašenjem rezultata lokalnih izbora iz 2012. godine prestao mandat dotadašnjem sazivu Gradskog vijeća Mostara. Od tada do danas Mostar nema zakonodavnu vlast, nego je sva vlast skoncentrirana u rukama gradonačelnika Ljube Bešlića (HDZ BiH) i načelnika Odjela za financije Gradske uprave Grada Mostara Izeta Šahovića (SDA). Riječ je o duboko nedemokratskoj situaciji jer ni jedan, a posebno ne drugi, nemaju mandat zastupati interese građana Mostara, obzirom na to da je i Ljubi Bešliću odavno istekao mandat (on je izabran kao tadašnji vijećnik Gradskog vijeća na dužnost gradonačelnika još 2008. godine), dok je Šahović običan uposlenik Gradske uprave. Šahoviću su dane nezakonito velike ovlasti kako bi se stvorio balans u vladavini gradom između HDZ-a BiH i SDA.

U međuvremenu, cijela se država, ili barem FBiH, suočava s mogućnošću da se pretvori u Mostar. Naime, dio izbornih pravila kojima se regulira formiranje federalnog a time i državnog parlamenta je poništen, također zbog neizvršavanja odluke Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“.

Poništena su pravila kojima se regulira izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH, što automatizmom podrazumijeva da nema izbornih pravila ni za popunjavanje državnog Doma naroda. To znači da se u ovom trenutku ne zna kako, odnosno da nije moguće, formirati zakonodavnu vlast ni na razini FBiH ni na razini BiH. To onda znači da neće moći biti formirana ni izvršna vlast, obzirom na to da recimo Parlament FBiH bira predsjednika i potpredsjednike FBiH, koji potom daju mandat mandataru za sastav Vlade FBiH, koja pak treba biti potvrđena i u Zastupničkom i u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH potvrđeno je da mandat članova zastupničkih (zakonodavnih) tijela izabranih na redovnim izborima traje četiri godine i teče od dana objave rezultata izbora u „Službenom glasniku BiH”.

„Članom 1.3a stav (2) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ('Službeni glasnik BiH', br. 23/01, 07/02, 09/02, 20/02, 25/02, 04/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32/10, 18/13, 7/14 i 31/16) propisano je da mandat članova zastupničkih tijela izabranih na redovnim izborima traje četiri godine i teče od dana objave rezultata izbora u 'Službenom glasniku BiH', dok je stavom (3) istog članka propisano da je izabrani nositelji mandata, izabran na neposrednim i posrednim izborima, dužan potpisati izjavu kojom odbija ili prihvaća mandat na obrascu koji propisuje Središnje izborno povjerenstvo BiH, u roku od sedam dana od zaprimanja izjave“, istaknula je za Dnevnik.ba Maksida Pirić, glasnogovornica SIP-a BiH.

Prevedeno, mandat zastupnika i izaslanika u zakonodavnoj vlasti traje do trenutka objave službenih rezultata izbora, što treba očekivati početkom studenoga ove godine.

Što se pak izvršne vlasti tiče, u SIP-u nisu mogli jasno precizirati do kada traje mandat Vlade FBiH i Vijeća ministara.

Na eksplicitno postavljeno pitanje „do kada traje mandat sadašnjem sastavu Vijeća ministara, a do kada Vlade FBiH“, iz SIP nisu mogli odgovoriti.

„SIP BiH ne može dati odgovor na to pitanje jer to nije u našoj nadležnosti, odnosno nije regulirano propisima za koje je nadležan SIP BiH“, u pisanoj izjavi za Dnevnik.ba je istaknula glasnogovornica Pirić.

Dakle, dolazi se u jezivo sličnu situaciju onoj s kojom se Mostar suočio prije šest godina i iz koje još nije izašao – zna se kad prestaje mandat zakonodavnoj vlasti, ali nije jasno kad će prestati mandat izvršnoj vlasti. Teoretski, izvršna vlast bi mogla nastaviti raditi čak i ako se raspuste parlamenti koji su ih izabrali.

Ipak, valja imati na umu da FBiH nije Mostar te da bi posljedice zakonodavnog bezvlašća i egzistiranja nelegitimne izvršne vlasti na toj razini imale nesagledivo dalekosežnije posljedice nego što su u slučaju Mostara. Bezvlašće na toj razini bi bilo katalizator disolucije BiH jer će tad Republika Srpska biti jedini dio BiH u kojem je vlast funkcionalna i malo toga bi ih onda zadržavalo u BiH. Posebno jer bi nefunkcionalnost BiH bila snažan argument u rukama separatističkih političara u korist ostvarenja njihovih ciljeva.

Međutim, hrvatske stranke su jasno kazale kako u periodu do izbora nikakve promjene za izmjene Izbornoga zakona BiH ne dolaze u obzir. Kako međunarodna zajednica još uvijek ne želi raspad BiH, treba naposljetku ipak očekivati nekakvu intervenciju s njihove strane.

Ako to i neće biti korištenje nedemokratskih i nelegitimnih bonnskih ovlasti visokog predstavnika, onda ostaje mogućnost da međunarodna zajednica potajno, „ispod žita“, ovlasti upravo Središnje izborno povjerenstvo da privremeno riješi problem popunjavanja federalnog Doma naroda.

Time će se samo produžiti agonija i zamrznuti konflikt u kojima se BiH nalazi već više od dva desetljeća otkad nam kapu kroje stranci.

Rješenje bh. rebusa se ne nazire, i kriza koju živimo sada već gotovo 30 godina nastavit će trajati i dalje.

Dnevnik.ba