.

I.Radi stručnog osposobljavanja za samostalani rad, bez zasnivanja radnog odnosa, naperiod najdulje godinu dana, Vlada Srednjobosanskog kantona objavljuje Javni poziv za prijem osobasa završenom VŠS – VI. stepen, VSS – VII. stupanj stručne spreme odnosno visokim obrazovanjem prvog ili drugog ciklusa bolonjskog sustava obrazovanja, iz sljedećih stručnih područja:

- Pravo,
- Ekonomija,
- Mašinstvo,
- Elektrotehnika,
- Informatika,
- Građevinarstvo,
- Geologija/geodezija,
- Arhitektura,
- Prostorno uređenje,
- Rudarstvo,
- Metalurgija (metali, nemetali)
- Saobraćaj,
- Hemijska tehnologija,
- Ekologija,
- Sanitarni inženjering,
- Poljoprivreda,
- Šumarstvo,
- Prehrambena tehnologija,
- Hortikultura,
- Veterinarstvo,
- Socijalni rad,
- Novinarstvo,
- Kriminalistika,
- Politologija,
- Obrazovanje (pedagog, psiholog, edukator – rehabilitator, socijalni pedagog, sociolog),
- Stomatologija,
- Farmacija,
- Medicina (doktori, radiologija, mikrobiologija, laboranti, genetičari, sestre, viši tehničari, fizioterapeuti i drugog zdravstvenog smjera),
- Specijalne namjene (vojska, policija),
- Inžinjeri zaštite,
- Sport,
- Tekstil i obućarstvo,
- Umjetnička zanimanja (kipar, slikar, glumac),
- Teolog – Filozof,
- Bibliotekar,
- Komunikologija.

II. Opći uvjeti

Na Javni poziv se mogu prijaviti kandidati koji ispunjavaju opće uvjete iz člana 25. Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne iHercegovine“ , broj: 29/03,23/04,39/04,54/04,67/05,8/06 i 4/12), i to:
- da su državljani Bosne i Hercegovine
- da su stariji od 18 godina
- da imaju univerzitetsku diplomu ili druge obrazovne ili akademske kvalifikacije VI. ili VII. stepena stručne spreme, odnosno visokog obrazovanja prvog ili drugog ciklusa bolonjskog sistema studiranja,
-da su zdravstveno sposobni za obavljanje poslova za koje se prijavljuju
-da se na njih ne odnosi član IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine.

III. Posebni uvjeti

Osim općih uvjeta iz člana 25. Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ , broj: 29/03,23/04,39/04,54/04,67/05,8/06 i 4/12), kandidati trebaju ispunjavati i posebne uvjete, i to:
- da su stekli VI. ili VII. stepen stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ili drugog ciklusa bolonjskog sistema studiranja,
- da se nalazena evidenciji nezaposlenih lica kod nadležne službe za zapošljavanje,
- da nemaju radno iskustvo nakon sticanja tražene stručne spreme.

IV. Spisak potrebnih dokumenata

Kandidati su dužni uz prijavu,koja sadrži tačnu adresu stanovanja i kontakt-telefon, dostaviti i sljedeće dokumente:
- diplomu ili uvjerenje o završenom školovanju,
-uvjerenje o državljanstvu, ne starije od 3 mjeseca,
- ovjerenu izjavu kandidata da nema radno iskustvo nakon sticanja tražene stručne spreme i ovjerenu izjavu da se na njih ne odnosi član IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine,
- uvjerenje nadležne službe za zapošljavanje da se kandidat nalazi na evidenciji nezaposlenih lica, s podatkom o dužini vremena provedenom na evidenciji nakon sticanja tražene stručne spreme,
-dokaz o ostvarenom prosjeku ocjena cjelokupnog završenog studija na fakultetu.

Dokumenti koji se prilažu uz prijavu moraju biti u originalu ili ovjerenoj fotokopiji.

Ostale dokumente kojima se dokazuje ispunjavanje općih uvjeta, izabrani kandidati bit će dužni dostaviti prilikom zaključivanja ugovora o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa.

V. Ostale napomene

Zaprimljene prijave razmotrit će posebno formiranakomisija koja će utvrditi rang-listu prijavljenih kandidata, na osnovu prosjeka ocjena i duljine provedenog vremena na evidenciji nezaposlenih lica nakon sticanja tražene stručne spreme, koja će se dostaviti Vladi Srednjobosanskog kantona na odlučivanje. Vlada Srednjobosanskog kantona će se prilikom prijema lica na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa držati principa ravnopravne teritorijalne i nacionalne zastupljenosti.

Rezultati Javnog poziva objavit će se na službenoj web-stranici VladeSrednjobosanskog kantona.

Prava lica za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa propisana su članom 34. Zakona o radu („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 26/16) i članom 43. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Srednjobosanskog kantona („Službene novine Srednjobosanskog kantona“, broj: 2/12, 3/12 – ispravka teksta, 5/14, 7/14 – ispravka teksta i 12/15), uz napomenu da licima koja se stručno osposobljavaju pripada naknada za topli obrok i prijevoz.

Prijave s potrebnom dokumentacijom dostaviti (putem pošte ili direktno) na adresu:

Vlada Srednjobosanskog kantona
Komisija za provođenje Javnog poziva za prijem lica za stručno osposobljavanje – Prijava na Javni poziv za stručno osposobljavanje
Stanična 43
72 270 Travnik

Rok za podnošenje prijava je 15 dana od dana objavljivanja Javnog poziva u dnevnim listovima i na službenoj web-stranici Vlade Srednjobosanskog kantona (računajući od posljednje objave).

Nepotpune, neuredne i nepravovremene prijave neće se razmatrati.

 

 

/vlada sbk-ksb/

Iako su građani još davno tražili uređenje, odnosno izgradnju kružnog toka na jednoj od najfrekventnijih, ali i, sudeći po broju nesreća, najopasnijih raskrsnica u gradu, na ulazu u Novi Travnik u naselju Ratanjska, za sada nije ništa poduzeto.

U posljednjih nekoliko mjeseci na toj raskrsnici dogodilo se nekoliko prometnih nesreća.

Tako vijećnik Robert Fišić (HDZ BiH) kaže da u novotravnički Dom zdravlja vrlo često primaju stradale iz saobraćajnih nesreća sa sporne raskrsnice.

 S obzirom na to da radim u Domu zdravlja, vrlo često interveniramo kad su u pitanju prometne nesreće na tom dijelu ceste. Raskrsnica je očito opasna i nadležni bi trebali napraviti nešto da poboljšaju sigurnost i vozača i pješaka. Kao vozač, rekao bih da bi kružni tok možda bio najbolje rješenje, rekao je Fišić.

Da je raskrsnica opasna, upozorio je prošle godine i novotravnički načelnik Refik Lendo (SDA), koji je općinskoj Komisiji za sigurnost prometa dao zadatak da se analizira stanje.

S obzirom na to da se raskrsnica nalazi na spoju magistralnog puta M16.4 i lokalne ceste, nije jasno u čijoj je nadležnosti. U svakom slučaju, tko god bio nadležan, broj nesreća i ozlijeđenih u njima ukazuje na to da je neophodna brza reakcija.

Hoće li rješenje biti u postavljanju semafora, kružnog toka ili nešto treće, ostaje stručnjacima da procjene.

 

 

/drukciji.ba/

Dok čekaju svjetovnu istinu i pravdu o tomu tko je naredio da se njihova braća fra Nikica i fra Leon likvidiraju "na pravdi Boga", fojnički franjevci razmišljaju o pokretanju postupka njihova proglašenja svetim. Obraćajući se vjernicima na misi uoči godišnjice ubojstva gvardijana i vikara nagovijestio je to fra Miro Relota, sadašnji gvardijan Samostana Duha Svetog u Fojnici.

U Bolnici za plućne bolesti i tuberkulozu (TBC) u Travniku u završnoj je fazi nekoliko projekata, od povećanja energetske efikasnosti, do obnove pojedinih odjela i skorog otvaranja onkološkog i odjela za palijativnu njegu.

Nakon Viteza i ugodne kave s Josipom Pandžom, krenuo sam put Fojnice. Niz je prijedloga koje sam dobivao oko sljedećeg teksta na blogu www.poglednasredisnjubosnu.blogspot.ba, ipak je presudila moja želja da napišem tekst o samostanu koji je obilježio stoljeća burne bosanske povijesti, ali na način da ljudski faktor bude prožet kroz priču o  fra Miri Reloti, gvardijanu samostana Duha Svetoga u Fojnici.

U međuvremenu se priča o blogu proširila i na društvene mreže u vidu  facebook stranice pod nazivom Pogled na središnju Bosnu. Raduje i činjenica da su mnogi portali već preuzeli prvi tekst što i jeste krajnji cilj bloga, tj. da na različite načine tekst nađe put do svojih čitatelja.

Dogovor oko Fojnice i razgovora s gvardijanom bio je prilično jednostavan. Po principu joker zovi, nazvao sam Darija Grgića i termin kod gvardijana je bio osiguran.

Baš taj dan dok su me Alen i Grga strpljivo čekali kod samostana, kiša je bez milosti šamarala Fojnicu i središnju Bosnu,  i sam doživljaj samostana i njegovog položaja,  iako sam tu bio bezbroj puta, bio je dodatno pojačan . Odmah na ulasku u grad, za one koji nisu bili tu, kompletnim položajem na uzvisini, dominira samostan. Onako grandiozan, nije to običan sakralni objekt , nije nikada ni bio. Tu na ovim prostorima su ispisani brojni povijesni događaji, tu su se dogodili susreti dviju civilizacija, potpisali prvi  značajni dokumenti i čuvala povijest Bosne i bosanske provincije. Koliko god puta dolazili, a u životu jednostavno mora se doći barem jedanput to vidjeti, uvijek je to poseban doživljaj, uglavnom teško opisiv riječima, osim ako niste vrli pjesnik, vješt s riječima pa osjećaje možete prenijeti tako da zastane dah slušatelju/čitatelju i da zamisli mjesto koje vraća u prošlost.

Pri dolasku odmah iznenađenje, pozitivno naravno, vesela mašina je odrađivala svoje, rakija se „pekla” po starom dobrom običaju  ovih krajeva. Domaćini koji upravljaju samostanom, njih sedmorica, naši bosanski fratri koji su  uvijek bili prepoznatljivi po  svojoj gostoljubivosti,  već su spremili čašicu viška, a nije izostao ni poziv na ručak. Sve skupa, za nekoga tko se rodio tu i živi tu već skoro 40 godina to je nešto „poznato'', ali opet specifično jer gostoljubivost koja prevladava kod ljudi naših krajeva poznata je nadaleko;  o njoj sam slušao u Zagrebu i Beogradu, i u mnogim velikim gradovima. Ovdje u središnjoj Bosni, putnik namjernik ne ostaje ni gladan ni žedan, a ako poželi vrlo često ni trijezan.

Razgovor s gvardijanom fra Mirom Relotom, inače busovljakom, bio je izuzetno ugodan i lagan. Zadovoljstvo je voditi lagane razgovore s ljudima poput fra Mire, čovjekom  koji je službu obavljao na raznim kontinentima. Vrlo spretno je iznio činjenice koje su mi brzo pobudile znatiželju i upoznao me sa svojom impresivnom biografijom. Osoba je to koja zaslužuje da ipak i malo šira javnost upozna njegov nevjerojatan životni put, put čuvara središta duhovnosti ovoga kraja i samostanskog blaga koje je impresivno, i koje  nam prenosi priču koja ide daleko u prošlost.

Miro, rođen 1965. godine u Busovači, učenik srednje građevinske škole, mladić pun elana, životne energije i ideja,  na raskršću života bira između dva životna puta: svjetovnog i onog suprotnog, i bira ovaj drugi. Prvo odlazi u sjemenište u Visoko, zatim na teološki fakultet u Sarajevo i naposljetku dobiva prefiks za kojim je čeznuo  te postaje fra Miro. Ovoga pronicljivog fratra vedrog duha, život je odveo na put oko svijeta; u razne države, bacio ga među različite narode kako bi spoznao ljudske ćudi, upoznao i iskusio potpuno suprotne kulture, neobične priče i povijesti, učio jezike koji su mu pomogli razviti odnos sa tamošnjim stanovništvom, omogućili bolje upoznavanje njihovih pogleda na svijet te na koncu mu pomogli da postane osoba kakva je danas.

Tako je fra Miro služio u Kanadi, Jeruzalemu, New Yorku, Rimu i Bariju na jugu Italije, u samostanu bl. Jakova Zadranina, prvog hrvatskog blaženika beatificiranog 29. prosinca 1700., a u kojemu je postojalo 12 samostana koji su pripadali franjevačkoj bosanskoj provinciji.

Obnašao je funkciju župnika, definitora i od 2016., po povratku u domovinu, obavlja dužnost duhovnika studenata bogoslovije u Sarajevu te gvardijana samostana Duha Svetoga u Fojnici.

Samostana pod čijim podnožjem usne grad Fojnica, usne i cijela Bosna; samo Mjesec prostre srebrn plašt nad samostan i krovove kuća, a u tišini bdiju franjevci i čuvaju prošlost, sadašnjost i budućnost svoga kraja. Smatra se da samostan datira iz 14.og stoljeća kada je bio obična kuća gdje su fratri dušebrižnici duhovno hranili i štitili svoj narod, i čuvali tradiciju. Sada je to velebno zdanje kojemu se divi svatko tko tuda prođe, bilo turisti, bilo posjetitelji ili tek slučajni prolaznici. Samostan posjeduje moderno uređenu suvenirnicu, muzej koji  ima bogatu numizmatičku zbirku i u kojemu se čuva čuvenaahdnama[1] iz 1463.godine, potpisana između sultana Mehmeda i fra Anđela Zvizdovića, čiji se plašt čuva u samostanu, kojom je sultan Mehmed pod svoju zaštitu stavio bosanske katolike. Vrijedi podsjetiti i na vrijednost dokumenta kao pravnog akta koji je jedini takav u tadašnjoj Europi.

Knjižnica kao središnji dio podsjetnika na kulturu, povijest i obrazovanje u Bosni posjeduje neprocjenjivo blago od 15 000 knjiga, 16 dragocjenih primjera inkunabula i Fojnički grbovnik [2]kao jedini i najstariji zbornik grbova sačuvan na teritoriju Bosne i Hercegovine koji predstavlja porodice srednjovjekovne BiH, a za kojeg se smatra da je nastao između 14.-17. stoljeća.

Na koncu, samostan u Fojnici i njegovi čuvari su zbilja posebna priča. Jedan tekst nije dovoljan za ispričati priču o samostanu, crkvi i fra Miri. Posjeta samostanu nije samo doživljaj duhovne prirode već i jedna vrst putovanja kroz vrijeme koje otkriva cijeli niz novih doživljaja događaja koji su se odvili na ovom prostoru.

 

 

/pogled na sredisnju bosnu/

U Novom Travniku održana je Prva Slatka utrka koju je organiziralo Udruženje dijabetičara djece i mladih “Slatkiš” iz Novog Travnika u svrhu obilježavanja “Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa”, prenosi Drukciji.ba. 

Jučer se u mjestu Jehovci u blizini Kiseljaka prevrnulo vozilo u kojem su teško ozlijeđene tri osobe. Srećom po njih, u koloni pored je vozila mlada doktorica Merima Kruščica koja je brzom intervencijom spasila sve tri osobe.

Jedna osoba je preminula nakon prometne nesreće koja se dogodila sinoć oko 20.30 sati na lokalnom putu u mjestu Kruščica, općina Vitez.

U prometnoj nesreći sudjelovali su vozač automobila "Renault Clio" A.M. (1966.) iz Viteza te vozač motocikla "Piaggio Zip" S.B. (1955.) također iz Viteza, koji je i preminuo.

Nakon što su ozlijeđenom motociklisti, u bolnici u Novoj Biloj konstatirane teže tjelesne ozljede, on je prebačen u Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS), gdje je tijekom noći preminuo.

U tijeku su istražne radnje na rasvjetljavanju okolnosti ove prometne nesreće.


 

/vecernji.ba/

Elmedina Čauš iz Travnika ima 29 godina i majka je dječaka od 5 godina i djevojčice od 2 godine.

Danas 31.10.2017 godine povodom blagdana Svih svetih i Dušnog dana izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora, Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, te Ministarstva obrane BiH i Oružanih snaga BiH položilo je cvijeće i upalilo svijeće za sve poginule, umrle i nestale branitelje HVO i civilne žrtve Domovinskog rata općine Novi Travnik.

U proteklom Domovinskog ratu živote je izgubilo 226 branitelja HVO i 44 civilne žrtve rata. Iako je vandalskim činom bio uništen Križ na središnjem spomen obilježju, udruge proistekle iz Domovinskog rata su uspjele postaviti novi Križ pred kojim smo mogli dostojanstvo odati počast poginulim braniteljima.