.

31. svibanj- Svjetski dan borbe protiv pušenja

31 Svibanj 2016

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je prvi put 31. svibnja 1987. obilježila dan borbe protiv pušenja, koji se od tada svake godine obilježava.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), godišnje prijevremeno umre preko šest milijuna ljudi zbog bolesti koje su prouzrokovane ili pogoršane pušenjem. Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), danas svaki 6 sekundi umre osoba koja uživa u duhanskim proizvodima. Duhan ubija do polovine svojih korisnika. Ako se ništa ne poduzme, epidemija će ubiti više od 8 milijuna ljudi svake godine do 2030. godine. Korištenje duhana je vodeći Svjetski uzrok nastanka oboljenja, koji rezultiraju s povećanjem mortaliteta i više od 80% umrlih će biti u zemljama sa slabijim socio-ekonomskim prihodima.

Duhanski dim sadrži 4 000 sastojaka od kojih je oko 400 otrovnih i 43 kancerogenih. Među kancerogenima su: katran, ugljični monoksid, arsen, aceton, amonijak, benzen, kadmij, hidrazin, nikal, fenol, polonij i drugi. Udisanjem duhanskog dima u plućima se talože svi ti sastojci, isto tako oni ulaze u krvotok i krvotokom se šire po tijelu.

Najpoznatija supstanca u duhanskom dimu je nikotin, supstanca koja stvara ovisnost,vezujući se za nikotinske receptore u CNS-u. Nikotin utiče na rad nadbubrežne žlijezde,koja luči adrenalin i noradrenalin koji direktno djeluju na krvne sudove,srce,želudac,izazivajući vazokonstrikciju i povećanje krvnog pritiska,tahikardiju,hiperaciditet u želucu. Nikotin štetno djeluje i na endotel krvnih sudova,izaziva aterosklerozu,trombozu i nastanak srčanog ili moždanog udara.Smatra se da 30 do 40% svih smrti od koronarne bolesti povezuje se s pušenjem. Kronična opstruktivna plućna bolest (COPB), koji uključuje kronični bronhitis i emfizem, je najčešće uzrokovana pušenjem. Smrtnost od ove bolesti je šest puta veća kod pušača nego u nepušača. Pušenje je također jedan od glavnih predispozirajućih faktora za nastanak karcinoma, jer posjeduje kancerogene agense koji mogu dovesti do karcinoma usta, pluća, grla i jednjaka. U 90% slučajeva uzrokuje karcinom pluća.Sljedeća u nizu štetnih tvari koja se nalazi u duhanskom dimu je ugljen monoksid (CO).Ugljen monoksid (CO) se 200 puta brže veže za hemoglobin nego kiseonik. Ugljen monoksid, unijet u organizam (s udahnutim dimom u plućima) izaziva u organizmu opću hipoksiju (nedostatak kisika), jer ima jak afinitet za hemoglobin u eritrocitima.Istiskujući kiseonik iz oksihemoglobina,veže se za hemoglobin stvarajući karboksihemoglobin koja ograničava transport i korištenje kiseonika u tkivima. Njegov toksični efekta nastaje veoma brzo čak i pri izuzetno malim koncentracijama. U pušača 10 do 15% hemoglobina može biti u vezi sa CO, što smanjuje dotok kiseonika u periferna tkiva i mozak.

Pušenje također negativno utječe na reproduktivno zdravlje uzrokujući: neplodnosti, prijevremeni porod, pobačaj, mrtvorođenost,sindrom iznenadne smrti dojenčeta. (SIDS).

Duhanski dim štetno djeluje i na nepušače koji borave u zadimljenom prostoru i udišu duhanski dim, odnosno izloženi su tzv. pasivnom pušenju. Prema izvješću SZO-e nepušači koji žive s pušačima imaju 20-30% veći rizik za razvoj karcinoma bronha i pluća, dok se povećani rizik za ovu lokalizaciju karcinoma uslijed izloženosti duhanskom dimu na radnom mjestu procjenjuje na 12-19%. Rizik za koronarnu bolest također je veći 25-30% u nepušača koji žive s pušačima, a prema novijim istraživanjima mogao bi biti i veći. Najnovija istraživanja također ukazuju da izloženost duhanskom dimu iz okoliša gotovo udvostručuje rizik od makularne degeneracije u starijoj životnoj dobi – glavnog uzroka gubitka vida u EU. Većina štetnih učinaka duhanskog dima raste s dozom izloženosti, ali su učinci manji u pasivnih nego u aktivnih pušača.

Rezultati skorijih istraživanja Zavoda za javno zdravstvo F BiH, ukazuju na visoku prevalencu pušenja u svim starosnim skupinama stanovništva u Federaciji BiH. U populaciji odraslih istraživanja potvrđuju da 33,4% žena u urbanim sredinama 24,9% u ruralnim sredinama, kao i 45% muškaraca u urbanim i 41,1% muškaraca u ruralnim sredinama spada u stalne pušače, a čak 68,4% i 39% žena dnevno puši preko 20 cigareta.

Rezultati Globalnog istraživanja pušenja među djecom i mladima (GYTS) koje je tijekom 2013. godine uradio Zavod za javno zdravstvo FBiH potvrđuje da je došlo do smanjenja potrošnje cigareta. Procenat pušača se smanjio sa 45,9% u 2008. na 42,5% u 2013. godini. Procenat djece koja su počela s pušenjem prije 10. godine života iznosio je 36,6% u 2008. godini sa smanjenjem na 32,3% u 2013. godini. Procenat trenutnih pušača smanjio se sa 14,3% u 2008. godini na 10% u 2013. godini. Evidentno je da djeca počinju pušiti rano, jer rezultati studije pokazuju da više od jedne trećine djece u našoj zemlji počelo pušiti prije 10 godina.
Posebno zabrinjavaju rezultati istraživanja u kojima 90 posto djece navodi da kupuje cigarete na ovlaštenim prodajnim mjestima, kao i da ih u isto vrijeme nitko nikad nije pitao za godinu ili su im odbili prodati cigarete.

Statistički podaci o pušačima u Bosni i Hercegovini
37,6% stalnih pušača
49,2% muškaraca
29,7% žena
11,7% starosti od 13 - 15 godina
14,3 dječaka
9,4% djevojčica

Ako se uzme u obzir da BiH ima 3.922.205 stanovnika, od kojih je 37,6% njih svakodnevno za kutiju cigareta u prosjeku potroši najmanje 3 KM, onda se dođe do informacija koje građani BiH svakodnevno ispuši 3.949.498 KM. U slučaju prodaje duhanskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina, propisane kazne 3.000 - 15.000 KM za pravno lice, i 400 - 2.000 KM odgovorno lice u pravnom licu, odnosno od 500 do 1.500 KM za fizičko lice.

U skladu sa Zakonom Federacije BiH iz 1998. godine usvojen je Zakon o ograničenoj uporabi duhanskih prerađevina, kojim se zabranjuje pušenje na javnim mjestima. Rezultati istraživanja pokazuju da je u svim populacijskim skupinama, izrazito visoka stopa pasivnog pušenja pri čemu Federacija BiH prednjači u odnosu na zemlje u okruženju. Podaci prikazuju je 37,8% odraslog stanovništva izloženo pasivnom pušenju, a kod djece i omladine čak 87,8%.

Između ostalog, zabranu pušenja u obrazovnim institucijama, zdravstvenim i socijalnim ustanovama, kao i u ustanovama za djecu i studente, a njegova implementacija i praćenje vrši sanitarne inspekcije, inspekcije i tržišta rada inspekcije.
/zjzusk.com/

 

IMPRESSUM

Udruga za humani i održivi razvoj Klik
Web portal Travnički vjesnik

Email: info@travnicki.ba
Web: www.travnicki.ba

 

 

Web & CMS podrška
nesa