Veliki petak je spomendan Isusove muke i smrti. Danas nema euharistijskog (misnog) slavlja. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, kako bi se simbolizirala Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Obavezni su post i nemrs.
U prvim stoljećima kršćani na Veliki petak nisu imali posebno liturgijsko slavlje. U 4. stoljeću oblikuju se različita neeuharistijska slavlja u čemu je glavni uzor ponovno bila jeruzalemska Crkva. U središtu je bilo bogoslužje riječi i klanjanje križu. U Rimu se na Veliki petak najprije održavalo samo bogoslužje riječi s čitanjima, molitvama i pjesmama, a od 7. stoljeća oblikuje se procesija od Lateranske bazilike do rimske crkve svetog Križa u Jeruzalemu gdje se častila relikvija Križa. Bogoslužju riječi i čašćenju križa pridodaje se i slavlje pričesti (bez mise!).
Današnja liturgija Velikog petka sastoji se od tri dijela: službe riječi, klanjanja križu te svete pričesti.
STROGI POST I NEMRS
Na Veliki petak Muke Gospodnje, kao i na Čistu srijedu ili Pepelnicu, obavezan je dan pokore u cijeloj Crkvi i to nemrsom i postom. Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači ne jesti meso. Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života. Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života.
Posta su oslobođene trudnice, dojilje, bolesnici i oni koji se bave teškim fizičkim radom (prema potrebi). /d.b./