.

Europska unija priprema najmanje dvije milijarde eura dodatne pomoći za područje tzv. zapadnog Balkana.

"Nakon sastanka Vijeća ministara EU i Europskog vijeća, gdje se posebno govorilo o situaciji na Balkanu, imali smo vrlo detaljne razgovore u uredima predsjednika Europske komisije Žan-Klod Junkera (Jean-Claude Juncker) te komesara za proširenje Johanesa Hana (Johannes Hahn). Rečeno nam je da će EU morati uložiti dodatna sredstva za stabiliziranje i poboljšanje stanja na Balkanu. Od nas je zatraženo da pretresemo budžet planiran za ovu godinu i iznađemo moduse preusmjeravanja novca u projekte na Balkanu", rečeno je „Avazu" iz izvora bliskih Evropskoj investicijskoj banci (EIB).

Sugovornik Avaza je, pod uvjetom anonimnosti, naveo je da se radi o inicijativi Njemačke, koja želi da se Unija snažno angažira na području BiH, Albanije, Kosova, Makedonije, Srbije i Crne Gore. Precizirao je i da se na sastancima koje su imali sa zvaničnicima EU, zajedno s predstavnicima drugih europskih financijskih institucija, razgovaralo o iznosu od barem dvije milijarde eura.

To bi bio dodatni novac na onaj koji EU već troši na Balkanu ove godine.

"Tijekom jednog od niza razgovora koje smo imali početkom proljeća sugerirano nam je i da možemo razmisliti o opciji usporavanja ili zaustavljanja nekih od projekata koji se realiziraju u Turskoj, s obzirom na sve zategnutije odnose između Ankare i Brisela. Nikakva odluka nije donesena", prenosi sugovornik.

Inicijator dodatnog i snažnog angažmana Unije na Balkanu je Njemačka. Šef diplomacije te države Zigmar Gabrijel (Sigmar Gabriel) 31. svibnja ove godine na samitu šefova diplomacija balkanskih šest država, održanom u Berlinu u okviru Aspen instituta, predstavio je neke detalje njemačke inicijative.

Gabrijel je pohvalio učinke inicijative „Berlin plus", pokrenute 2014. godine, ali i istakao da se mnogo više mora uraditi.

"Treba nam 'Berlin proces plus'! On mora ostvariti vidljiv napredak u državama u regionu. Stoga, prioritet trebamo dati idejama koje za cilj imaju da od regio-na naprave atraktivno ekonomsko područje. Time će se, neizbježno, dodatno ojačati i učvrstiti tijesne veze sa EU i proces pristupanja bit će dodatno ubrzan. Moramo ubrzati realizaciju velikih infrastrukturnih projekata koji su ekonomski održivi i koji, imaju veliki simbolički značaj, poput autoputa Srbija - Kosovo - Albanija. Kako bi smo to financirali, predlažem da osiguramo dodatna sredstva. Države članice EU, članice EFTA-e i Evropske ekonomske zone mogu doprinijeti tim dodatnim fondovima svojim donacijama", rekao je Gabrijel.

On se, kako bi se privukli (europski) investitori, založio i za snažno jačanje nezavisnog pravosuđa, parlamenata i slobodu medija u državama regiona.

"Svjestan sam da košta ovo što predlažem. Ali vam kažem da, ako danas ne osiguramo novac kojim ćemo Balkan zadržati na dobrom kursu tijekom ove ključne faze, posljedice bi mogle biti mnogo skuplje po sve nas", upozorio je Gabrijel.

Pozvao je šefove diplomacija balkanskih država da osiguraju da njihove domovine ostanu na europskom putu, koji ne znači samo ekonomski boljitak nego, iznad svega, mir i sigurnost.

 

/avaz.ba/

U iranskom parlamentu je izveden oružani, a u blizini turbeta Ajatollaha Homeinija u Teheranu, izveden je bombaški napad. Tom prilikom ranjeno je najmanje deset osoba, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema prvim neslužbenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Zagreb će nastaviti voditi dosadašnji gradonačelnik Milan Bandić (Stranka rada i solidarnosti) , Split HDZ-ov kandidat Andro Krstulović Opara, Osijek kandidat grupe birača Ivan Vrkić, dok će Rijeku u predstojećem manadatu voditi novi stari gradonačelnik Vojko Obersnel (SDP, PGS, HSU, IDS, Laburisti, SDSS i HSS), javlja Hina.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je jutros u Brdo kod Kranja, u Sloveniji, gdje se danas održava sastanak lidera država jugoistočne Europe Proces “Brdo Brioni”, a prvi sastanak održao je s članom Predsjedništva BiH Draganom Čovićem.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u četvrtak nakon završetka summita NATO-a da je pozvala da se pokrene Akcijski plan za članstvo (MAP) za BiH.

Dr. Dragan Čović je primio predsjednika Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA) Stevea Rukavinu i mr. Antuna Babića, umirovljenog generalnog konzula Republike Hrvatske te člana Hrvatskog diplomatskog kluba. U razgovoru o položaju Hrvata BiH i problemima s kojima se susreću Rukavina je pokazao visok stupanj razumijevanja i poznavanja prilika. Osobito važnim ocijenjene su nužne izmjene izbornog zakona koje su pretpostavka svih daljnjih reformi koje zemlju trebaju učiniti funkcionalnijom, pravednijom za sve njene žitelje i približiti je europskim demokratskim standardima, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Izborni zakon je prepoznat ključnim u kontekstu nužnosti izgradnje jednakosti Hrvata s  druga dva naroda, odnosno punog poštivanja njihovog prava na autonoman izbor vlastitih političkih predstavnika i ravnopravno suodlučivanje u institucijama sustava. Stoga su njegove izmjene crvena linija ispod koje Hrvati u BiH neće ići, u čemu stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora uživaju punu potporu NFCA kao krovne asocijacije Hrvata SAD-a.

NFCA na čelu sa Rukavinom čvrsto podržava hrvatske političke predstavnike u zahtjevima za političkom i društvenom ravnopravnošću Hrvata u BiH, te izražava punu solidarnost s  problemima kojima se suočavaju. U tom cilju najavljen je intenzivniji nastup prema tijelima izvršne i zakonodavne vlasti SAD-a u cilju njihovog detaljnog upoznavanja s navedenom problematikom i zagovaranje politika koje će unaprijediti poziciju hrvatskog naroda u BiH. NFCA će pozvati i druge organizacije hrvatskog iseljeništva koje djeluju u SAD da podrže legitimne zahtjeve za rješavanje hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini, osobito u dijelu koji se tiče prilagodbe izbornog zakonodavstva.

Na sastanku je razmatran i čitav niz gospodarsko-investicijskih projekata značajnih za unapređenje razvojnih perspektiva BiH i opstanak hrvatskog naroda na njegovim stoljetnim ognjištima u njihovoj domovini Bosni i Hercegovini, kao i projektima koji imaju za cilj bolje povezivanje i suradnju Hrvata BiH s njihovim iseljeništvom u SAD-u.

 

/HMS/

Razlog zašto baš nitko ne može zaustaviti rast Međugorja su svakako plodovi Međugorja koji su prije svega – povratak ljudi Bogu, crkvi i sakramentima, čudesna obraćenja i promjene života zbog kojih ljudi unatoč brojnim blaćenjima ovog svetog mjesta, od Međugorja ne odustaju.

Riječ je o hodočasnicima cijelog svijeta koji svakog dana u Međugorju primaju rijeke milosti a ono što najviše odjekne u javnosti su zapravo čudesna, tjelesna ozdravljenja koja ne zaobilaze niti jedno mjesto ukazanja u svijetu, tako ni Međugorje. Ovaj put čudo je odjeknulo Irskom, a riječ je malom dječaku koji u Međugorju ozdravio od smrtonosnog raka kostiju!, piše Dnevno.hr. 

Jedanaestogodišnji Stephen Reilly pet godina se borio protiv agresivnog oblika raka kostiju. No, prije dva mjeseca proglašen je potpuno zdravim. Njegova obitelj svjedoči da se čudesno ozdravljenje dogodilo nakon što su posjetili Međugorje.  

Tata Michael, iz Eyrecourta u Irskoj svjedočio je za irski Mirror: “Stephen je imao šest godina kada mu je dijagnosticiran osteosarkom, vrlo agresivni oblik karcinoma kostiju, samo iznad desnog koljena u travnju 2011. godine. Prošao je osam mjeseci agresivne kemoterapije i operacije spašavanja udova kako bi se uklonio tumor. U prosincu 2012. dok je prolazio postoperativno stanje u Cappagh bolnici, počeo je krvariti i gotovo smo ga izgubili.  

Tijekom sljedećih tjedana, Stephenova noga počela je bubriti, a nakon nove godine ponovno smo završili u Gospinoj dječjoj bolnici Crumlin, gdje smo otkrili da se rak vratio.

 Nakon dva dana testiranja liječnici su nam rekli da se rak proširio na pluća i limfne čvorove. Stephenova desna noga bila je amputirana u siječnju 2013. nakon što se stanje pogoršalo. Dva tjedna kasnije, liječnici su otkrili da se i drugi tumor..”  

Ali Michael i njegova supruga nikada nisu odustali od nade i odlučili su odvesti Stephana u Međugorje.  

“Moja supruga Nora nam je rezervirala putovanje u Međugorje u travnju 2013. Kad smo stigli, nosio sam ga u naručju na Brda ukazanja na kojem se ukazala Gospa. Riječ je o prilično strmom području, svjedoči otac i dodaje: “Idućeg jutra pridružili smo se skupini hodočasnika koji se penju na brdo Križevac koji je visok više od 500 metara te još strmiji od Brda Ukazanja. Nosio sam ga koliko sam mogao i dao sam obećanje da ako Stephan preživi da ću ga odnijeti do vrha.

Tijekom tog puta Stephan je rekao roditeljima da je vidio lik Gospe dok je tata Michael svjedočio da je vidio neku vrstu svijetla koja se poput divovske ruke nadvila nad Stephanovom glavom.  

Manje od tjedan dana nakon što su se vratili kući, Stephenovi rezultati pokazali su poboljšanje. Njegovo stanje od tog trenutka bivalo je sve bolje sve dok prije dva mjeseca nije proglašen potpuno zdravim. Tumora više nema, ni u tragovima.

Stephen-Reilly  

Dana 30. travnja, Michael i njegov sada zdravi sin vratili su se u Međugorje zahvaliti Gospi.  

Oslobođeni otac je rekao:” Ispunio sam svoje obećanje i nosio Stephana koji je bez jedne noge na Križevac kao zahvalu za ozdravljenje!”

 

/dnevno.hr/

Republika Hrvatska uložila je prvi put u Vijeću sigurnosti dodatna objašnjenja na stajališta Europske unije glede izvješća koje je podnio visoki međunarodni predstavnik za BiH Valentin Inzko o stanju u Bosni i Hercegovini inzistirajući na potpori provedbe reformi Izbornog zakona BiH kako bi se osigurala jednakopravna pozicija triju naroda prigodom biranja izaslanika za Dom naroda. Uz to, Hrvatska je morala preko svoje diplomacije riješiti i jedan od velikih problema s obzirom na to da je u inicijalnom dokumentu Europske unije doslovno bila izbrisana odrednica “konstitutivnih naroda”, što je sastavni dio Ustava BiH i Daytonskog mirovnog sporazuma. Doslovno je prijetila opasnost da EU nema zajednički stav o BiH, a na kraju je ipak utvrđen kompromisni prijedlog i hrvatsko objašnjenje izvješća.

Ugrožavanje stabilnosti

“Najhitnije političko pitanje je reforma Izbornog zakona, posebice u svjetlu odluke Ustavnog suda BiH od 1. prosinca 2016. i odluke Ustavnog suda o gradu Mostaru. Dosadašnja odluka navodi da su određene odredbe Izbornog zakona BiH u suprotnosti s Ustavom BiH jer krše ustavno načelo ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba te njihovo pravo na legitimnu zastupljenost”, rekao je veleposlanik RH pri UN-u Vladimir Drobnjak komentirajući dodatno stav Misije EU-a. Drobnjak je ustvari prenio, kako se doznaje, stajalište koje službeni Zagreb, kao i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier zastupa o potrebi političke stabilizacije BiH.


/vecernji.ba/

Državno izborno povjerenstvo Hrvatskwe objavilo je prve neslužbene i nepotpune rezultate lokalnih izbora.

Europska komisija kaznila je društvenu mrežu Facebook sa 120 miliona eura za pružanje netočnih informacija o preuzimanju WhatsApp-a.

Stranica 5 od 19

 

IMPRESSUM

Udruga za humani i održivi razvoj Klik
Web portal Travnički vjesnik

Email: info@travnicki.ba
Web: www.travnicki.ba

 

 

Web & CMS podrška