Ispiši ovu stranicu

"Majka lašvanskih župa" slavi 190 godina postojanja

07 Kolovoz 2017

Ove godine, na blagdan Velike Gospe župa "Uznesenja Blažene Djevice Marije" u Docu slavi 190 godina postojanja. Zbog svoje duge povijesti za Dolac se kaže da je "Majka lašvanskih župa".

Bogata povijest

Župa Dolac osnovana je 1827. god. nakon što je preneseno sjedište tadašnje lašvansko-travničke župe iz Guče Gore u Dolac. Od te godine župa ima matice. Guča Gora je potom postala mjesnom kapelanijom, a 1840. god. proglašena župom. Od dijelova dolačke župe formirano je tijekom 19. stoljeća nekoliko novih: osim Guče Gore, to su još: Ovčarevo, Brajkovići, Vitez, Bučići, Rankovići, Pećine, Travnik, te u najnovije vrijeme (1974) dijelom i Nova Bila.

Franjevci su u Docu kupili zemljišni posjed već 1777. god. i ondje uskoro podigli kućicu, kojom su se koristili gvardijani triju starih samostana (Fojnica, Kr. Sutjeska, Kreševo) kada su išli pred vezira u Travnik.

U vrijeme osnutka župe u Docu nije bilo crkve. Bogoslužje se obavljalo na otvorenom, a kasnije u skromnoj kapelici. Početkom pedesetih godina 19. st. franjevci su dobili dopuštenje za gradnju crkve u Docu. Kamen temeljac nove crkve (33,30x18,40 m) postavljen je već u rujnu 1853. god. Pod vodstvom graditelja Ivana Drinovca crkva je, osim zvonika, dovršena 1854. god.

U dolačku crkvu su uskoro s raznih strana pristigli darovani inventarski predmeti: Liječnik iz Bologne Bodecki darovao je sliku Uznesenje Marijino, fra Ivo Gutić također jednu Gospinu sliku, travnički kajmakam Ahmet-beg jedno zvono, Niko Jurkić, djed slikara G. Jurkića, drugo zvono, udovica bana Jelačića misnicu, a književnik Ivan Kukuljević-Sakcinski umjetnički vrijednu sliku Sv. Petra nepoznatog talijanskog majstora iz 17. stoljeća.

Uskoro nakon zaposjednuća BiH od strane Austro-Ugarske izgrađen je jedan zvonik, a drugi pod konac osamdesetih ili početkom devedesetih godina 19. st. (Crkva danas ima t. zvona). Početkom 20. stoljeća dograđen je prezbiterij i povećani su prozori na crkvi, što je poboljšalo njezin izgled. Uskoro su postavljeni novi oltari i propovjedaonica što ih je izradio franjevački brat laik Klarenz Hemmerlmayr iz Tirola. U crkvi se nalazi i Put križa od nepoznatog autora iz 18. stoljeća, te nekoliko svetačkih kipova obrtničke proizvodnje.

Crkva je obnavljana na prijelazu pedesetih u šezdesete, te u prvoj polovici sedamdesetih godina 20. stoljeća. Oltarsku menzu (drvo) izradio je kipar Zdenko Grgić 1983. god. U zadnjem ratu 1992-95. crkva, koja je u bivšoj Jugoslaviji proglašena Spomenikom kulture , s orguljama muzejske vrijednosti, s vitrajima, oltarima i kompletnim interijerom potpuno je devastirana i uništena s velikim oštećenjima na krovu, stropu i podu. U jesen 1997. započelo se sa njezinom sanacijom. Izmijenjena je cijela drvena konstrukcija krova i postavljen je novi pokrov od obojenog trapeznog aluminija, a ostakljeni su i prozori.

U župi se nalaze dvije podružne crkve: u Putičevu s vjeronaučnom dvoranom (projekt: B. Borić; izgr. 1985-88. god.) i na groblju u Gostunju (ovu crkvu povremeno koriste i gučogorski franjevci), te nekoliko kapelica (Slimena, Stojkovići i Vilenica. U crkvi u Putičevu izveo je slikar M. Garčević god. 1990. veliki mozaik na temu Uskrsnuća. Također je zbog ratnih prilika i velike udaljenosti župne crkve od pojedinih dijelova župe crkva dobila još jednu posebnu improviziranu prostoriju za obavljane svetih misa u naselju Nević Polje koja djeluje i danas.

Sadašnji župni stan izgrađen je 1902. god. po nacrtu upravitelja tvornice šibica u Docu Salomona Alkalaya. Kuća je za drugog svjetskog rata neko vrijeme bila dijelom zaposjednuta. Nakon 1945. god. župniku je preostala samo jedna prostorija u prizemlju, jer su u kuću useljeni stanari. Posljednji su iselili tek 1970. god. Kuća je obnovljena 1971-74. Za vrijeme nedavnoga rata kuća je potpuno uništena, devastirana i potpuno opljačkana. Zadnjih godina djelomično je obnovljena i osposobljena za stanovanje.

Franjevci su u Docu u turskom periodu vodili pučku školu već od postanka župe, odnosno u Travniku od 1847. Od god. 1872, kada su došle u Dolac, pučku su školu otvorile i sestre milosrdnice, najprije samo za djevojčice, a uskoro potom i za dječake. Iste su godine franjevci osnovali sirotište i povjerili ga sestrama a sami su se brinuli za troškove izdržavanja. Sestre su u svojoj prosvjetnoj i karitativnoj misiji djelovale u Docu sve do 1949. godine, kada su pod prisilom morale napustiti to mjesto.

Franjevci su se u Docu angažirali i u kulturnoj djelatnosti: najprije kod osnivanja Čitaonice u listopadu 1899, a nakon osnutka Tamburaškog zbora, i u izgradnji Hrvatskog doma 1901-02. godine.

Crkva ima harmonij i orgulje (10 registara), koje su postavljene 1906. godine, ali su izgrađene ranije. U novije su vrijeme temeljito obnovljene.

Župa Dolac imala je 1877. god. 2.497 vjernika, a 1935. god. 2.500. U 1991. god. ona broji 4.200 vjernika (1974: 3.850). Zbog ratnih stradanja i progona župa danas ima 2.972 vjernika. Župu tvore sljedeća naselja: Dolac, Brizik, Grahovik, Guvna, Nević Polje, Polje, Putičevo, Slimena, Stojkovići i Vilenica. Župna je crkva zbog nespretnih podjela ostala na rubu župnog teritorija.

Posebno slavlje na 190. obljetnicu župe

U župi Dolac i ove se godine, 15. kolovoza svečano slavi patron župe: Uznesenje Blažene djevice Marije. Svete mise trodnevnice su u subotu, nedjelju i ponedjeljak u 18 sati.

U ponedjeljak na svetoj misi uočnici dolazi u pohod kip Gospe Fatimske koji će biti postavljen ispred oltara vjernicima za molitvu uz svetu misu uočnicu i na sam patron župe.

U utorak na sam patron slavit će se svete mise u 8 sati, zatim u 9 sati i svečana pučka misa pred vanjskim oltarom u 11 sati. Prije svečane mise blagoslovit će se dva nova vitraja: Blažene djevice Marije i Svetog Ante sa djetetom Isusom.

Program prije pučke mise bit će u znaku molitve Gospi Fatimskoj za mir i ljubav u zemlji i cijelom svijetu.

Župni ured poziva sve vjernike lašvanskoga kraja na proslavu VELIKE GOSPE u župu Dolac, župu koja ove, 2017. godine, slavi 190 godina postojanja. /d.b./