Badnji dan je posljednji dan četrdesetodnevnog posta, a vjernici koji su postili s radošću dočekuju najveći krščanski praznik – Božić, blagdan kojim se prisjeća i oživljava uspomena na dan kada je rođen Isus Krist, Spasitelj svijeta.
Danas pravoslavni vjernici odlaze u šumu po hrastovo drvo – badnjak, koje se uvečer pali u kući, što simbolizira toplotu i svjetlost koja grije, osvjetljava i zbližava ukućane.
Nakon toga, obitelj se okuplja uz posnu trpezu. Posljednji dan posta, Badnji dan, je također prilika da se zavađeni pomire i oproste jedni drugima.
Svi običaji i tradicija, post, paljenje badnjaka, posna trpeza, praštanje, imaju za cilj umoliti Boga da sačuva i uveća obitelj i imanje domaćina.
Na Badnji dan se peče božićna pečenica, pripremljena prethodnog dana, na Tucindan. U pravoslavnim kućama Badnje veče je obiteljski praznik kada se ukućani okupljaju oko obvezno posne trpeze – posna jela, riba, suve šljive, orasi..
Božić je uvijek prvi mrsni dan, ma u koji dan pao, i dan kada se crkvama pričešćuju oni koji su poštovali pravila Božićnog posta. Badnji dan i Badnje veče 6. siječnja slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar. /Fena i travnicki.ba/