Doista, tako je i danas, ljepota ovog samostana ostavlja bez riječi. I samostan i crkva doživjeli su tragičnu sudbinu, za vrijeme zadnjih borbi u Drugom svjetskom ratu, partizani su 1945. godine zapalili obje zgrade. Požar je progutao sve što je u samostanu bilo vrijedno, osobito arhiv i knjižnicu kao i mnoga umjetnička djela. Samostan i crkva preživjeli su još jedan rat, onaj 90 – ih godina prošlog stoljeća. Muslimanska vojska je (preciznije pokret El-Mudžahid), dvije godine držala samostan pod okupacijom, a nakon sebe ostavila je pustoš. Potpuno su opljačkali crkvu i samostan, odnijeli su sve što se moglo odnijeti. Crkva je vandalski poharana, oštećene su i uništene sve umjetnine i sav crkveni inventar. Danas se crkva i samostan iznova rađaju, obnova još traje. U samostanu trenutno žive četvorica franjevaca koji neumorno rade na tome da ponovno ožive crkvu i samostan. Mržnja je uništila, a ljubav i dobrota će popravljati…
Anja Stipinović i Senada Vurm su novinarke Radio Viteza, a znajući koliko su crkva i samostan u Gučoj Gori važni za katolike Lašvanske doline, odlučile su se za posjetu koja je potpuno okupirala misli u pozitivnom smislu. Posjet Gučoj Gori bio je inspirativan i nadasve emotivan, jer otkrio je toliko toga što nismo znale, a otkrit ćemo vam našu perspektivu pogleda na viđeno.
U samostanu nas je dočekao fra Zdenko Frljić samostanski i župni vikar u Gučoj Gori s kojim smo prije obilaska razgovarali o važnim temama. Razgovor o važnosti i značaju crkve i samostana možete poslušati u prilogu.
Vrijeme boravka brzo je prolazilo, posjetile smo sve prostorije samostana i crkvu, a kroz obilazak imale smo priliku slušati o povijesnom aspektu ili o zanimljivostima koje se vežu za određene dijelove. Ulaskom u crkvu osjetile smo slom čovječanstva, osjetile smo tugu i sram zbog svega učinjenoga nad ovim sakralnim objektom. U crkvi su svi tragovi prošlog rata. Vidljiva su sva oštećenja, oštećenja od gelera, uništenje krovišta, ali i ono najtužnije… uništenje freske, ručno oslikane iznad oltara koju su prelili bojom koja je zauvijek uništila tragove oslikanog Isusa i svih biblijskih, životnih motiva. Do kud seže ljudska zloba prolamalo se našim mislima.
Nevjerojatan je mir koji se osjeća u crkvi, ali i kroz cijeli samostan, kao da se duša liječi i zaboravlja na svakodnevicu, brige i probleme ”običnog” čovjeka. Otvorili smo vrata crkve i izašli u dvorište s neprocjenjivim pogledom na ljepote Guče Gore. U Gučoj Gori nekada je živjelo preko četiri tisuće vjernika, katolika, danas nešto više od četiri stotine. U sumornim danima ratnog sukoba činilo se kako gučogorska župa nepovratno nestaje, nije bilo izgleda da će se ova zajednica vitalno obnoviti, ali je i dalje živa.
Kulturno – umjetničko blago crkve i samostana
Kroz samostan može se uočiti veliki broj likovnih djela koji oslikavaju i prikazuju različite motive, brojnih autora. Vrijedna likovna djela nalaze se u samostanskoj blagovaonici i u sobama. Portreti umrlih fratara gučogorskog Samostana postavljeni su na zidovima u hodniku obnovljenog dijela amostana. Trenutno se radi na renoviranju muzejskog dijela samostana, a muzejski postav sastoji se od tri tematske cjeline: sakralne, arheološko – povijesne i etnografske. Knjižnica ovog samostana ima nekoliko tisuća naslova i fascinantno je kakvi sve naslovi tvore ovu knjižničnu građu.
Kroz prilog, iz razgovora s fra Zdenkom Frljićem možete doznati više o muzejskom prostoru, o duhovnom zvanju, ali i ulozi franjevaca u Bosni i Hercegovini i Lašvanskoj dolini. Naš domaćin posebno se dotaknuo teme adolescencije te izazova koji su svakodnevno pred mladim ljudima.
Vitežanin Davor Petrović je gvardijan Samostana u Gučoj Gori i izuzetno se trudi obnoviti dijelove koji do sada nisu obnovljeni i nastoji naznačiti kako su vrata samostana uvijek svima otvorena, svi mogu posjetiti samostan i upoznati se s kulturom, vjerom, mirom. Ovo mjesto duhovno ispunjava dušu, a mir pročišćava vaš um.
U sklopu religijskog programa Radio Viteza s ciljem jačanja međureligijskog dijaloga posjet Franjevačkom samostanu i crkvi sv. Franje Asiškog u Gučoj Gori predstavlja svjetlost i nadu za bolji suživot.
/radiovitez.ba/
