Jedno je pak jasno-sve je manje šanse za odgodu lokalnih izbora budući u tom slučaju treba mijenjati Ustav Federacije i određena zakonska rješenja u RS-u, ali i za neke korijenite promjene poput presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, budući se radi o tematici koja zadire u ustavnu materiju, a za što još uvijek nema spremnosti kod političkih aktera.

No, ono što je u početku djelovalo kao tehnička pitanja još uvijek izaziva prijepore pa se tako koplja lome još uvijek oko toga gdje povećati izborni prag, pogotovo jer se bošnjačke stranke predvođene SDA-om protive povećanju cenzusa u RS-u što bi, smatraju, izravno ugrozilo političko predstavljanje Bošnjaka u tom entitetu.

Halid Genjac (SDA), jedan od članova radne grupe objasnio je nedavno kako u velikom broj općina, ali i u samoj Narodnoj skupštini postoji kritična zona bilo bi rizično povećati cenzus, ali zato povećanje cenzusa moguće je izvršiti na županijskim razinama.

Što je blizu dogovora?

Osim ove problematike danas će se na stolu naći i ona koja se tiče zatvorenih izbornih listi, kao i biračkih odbora, pri čemu, doznajemo, trenutno dio stranaka podržava uvođenje zatvorenih listi, uz objašnjenje kako bi to umanjilo mogućnost manipulacije s preferencijama. U kontekstu manipulacija svakako treba upozoriti na situacije u biračkim odborima koji će sasvim sigurno doživjeti veliku promjenu. Stranke su suglasne kako treba uvesti drugačiji sastav odbora, kako bi se članovi međusobno nadzirali, a pritom bi veću ulogu trebalo dati i predsjedavajućem biračkog odbora. navodno su stranke suglasne kako se zakonski treba onemogućiti manipulacije prilikom glasovanja, poput glasova onih koji primjerice uopće nisu izašli na izbore, kao i “umrlih”.

Nema zadiranja u ustave

A da će radna grupa lakše postići, odnosno već je postigla suglasje oko nekih više tehničkih pitanja potvrdila je članica međuresorne radne grupe Borjana Krišto kazavši kako su promjene izbornog zakonodavstva limitirane samim tim zakonom. Naglasivši kako je ostalo još malo vremena da se naprave promjene, ona je pojasnila kako oko krupnih političkih pitanja koja se odnose primjerice na grad Mostar i provedbu presude Europskog suda za ljudska prava, još nije postignuto suglasje. U svakom slučaju, već idućeg mjeseca promjene će se morati pustiti u proceduru.

Član radne grupe i zastupnik SNSD-a u Zastupničkom domu državnog Parlamenta Lazar Prodanović, govoreći o onomu što je realno moguće postići kroz ovu grupu, naglasio je kako ona nema kapacitet dogovarati stvari poput presude Ustavnog suda BiH, ali i presude Europskog suda za ljudska prava. Pritom, tematika koja se primjerice tiče preustroja Federacije, stvar je isključivo promjene Ustava Federacije, dok promjene Izbornog zakona BiH predviđaju usuglašenost sa ustavima BiH i entiteta. Drugim riječima, radna grupa neće razmatrati pitanja koja se tiču ustavnih promjena. On ipak vjeruje kako će grupa izaći sa usuglašenim stavovima, iako postoje pitanja koja nisu riješena i koja će se naći na dnevnom redu na idućim sjednicama.

-Postoji spremnost većine članova radne grupe da ono što se postigne konsenzusom ide u proceduru. Prije svega, to podrazumijeva da bismo morali do kraja veljače imati u parlamentarnoj proceduri izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, kako bi se na vrijeme donijela odluka o raspisivanju lokalnih izbora koji su, prema sadašnjem zakonu, planirani u listopadu ove godine, naglasio je Prodanović.

Status Srebrenice

A da će, unatoč određenim pomacima, biti spornih pitanja svjedoči i najavljena inicijativa poslanika SDA Sadika Ahmetovića u vezi sa izmjenama Izbornog zakona i izbornih jedinica za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Zastupnički dom Parlamenta BiH, prema kojem bi Srebrenica bila zasebna izborna jedinica.
Prodanović smatra kako je ova inicijativa politička i da nema nikakvu šansu da dobije podršku, jer zadire u nadležnost entiteta.

Dodao je kako su izborne jedinice u RS-u su u nadležnosti Izbornog zakona Republike Srpske.

-Ahmetović je svoju inicijativu, ako to već i želi, treba pokrenuti u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Međutim, to je za nas nepotrebno i neprihvatljivo i u funkciji je destabilizacije ukupnog stanja u BiH, rekao je Prodanović.

I predsjedavajuća kluba SDS-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Aleksandra Pandurević naglašava kako je ova inicijativa apsolutno neprihvatljiva te kako je Srebrenica dio ustavnopravnog sustava Republike Srpske, iako je na prošlim lokalnim izborima imala poseban status, a SDS je i tada bio protiv tog statusa.

Izbori u Srebrenici

Sadik Ahmetović, zastupnik SDA u državnom Parlamentu jučer je uputio inicijativu međuresornoj grupi za izradu Izbornog zakona BiH u kojoj traži niz izmjena koje bi se ticale općine Srebrenica ali i drugih općina u RS gdje su većinski stanovnici prije agresije na BiH bili Bošnjaci.
Ahmetović smatra da je potrebno Srebrenicu, gdje je počinjen genocid, izdvojiti kao posebno mjesto kako bi zločin genocida ublažio u postratnom vremenu i 20 godina od rata u BiH. on predlaže da se lokalni izbori za Skupštinu Srebrenica temelje na nacionalnoj strukturi općine prema popisu iz 1991. godine, da se izbori za NSRS

za postojeću izbornu jedinicu kojoj pripada Srebrenica te općine Vlasenica, Milići Bratunac Zvornik zasnivaju na nacionalnoj strukturi prema popisu iz 1991. godine te da se formira nova izborna jedinica za Parlament BiH koja će obuhvaćati općine Srebrenica, Vlasenica, Milići, Bratunac i Zvornik po nacionalnom sastavu tog stanovništva iz 1991. godine. /dnevni-list.ba/