.

Nedavno je Vlada FBiH utvrdila nacrt posebnog zakona o novom plinovodu kojim će se Hercegovina i središnja Bosna povezati s plinskom mrežom Hrvatske, odnosno Europskom transportnom mrežom, te time stvoriti iznimno važne preduvjete za industrijski razvoj i napredak, piše Večernji list BiH. 

Južna interkonekcija, koja je proglašena jednim od najprioritetnijih projekata u državi, na hrvatski plinovod trebala bi se spojiti u Zagvozdu te preko Posušja i Tomislavgrada stići do središnje Bosne s posebnim odvojkom za Mostar. Brojne su prednosti ovog projekta, za čiju je realizaciju vjerojatno među najzaslužnijima i Jasmin Salkić, direktor BH-Gasa, kompanije koja s Plinacro dugi niz godina uspješno radi na više projekata. Taj plinovod ovom infrastrukturom povezat će Posušje, Tomislavgrad, Šuicu (za grad Livno), Kupres, Bugojno, Donji Vakuf i Uskoplje, Novi Travnik, a preko odvojka za Mostar, Grude i Široki Brijeg.

Dio poslova okončan

Ovaj plinovod, ukupne dužine 168,54 kilometra, prema Mostaru račvat će se s odvojkom dužine 53 kilometra, a prema Novome Travniku 114,3 kilometra, dok će glavna spojna točka u Posušju od Zagvozda biti udaljena tek 1,1 kilometar. Projekt je vrijedan 100 milijuna eura, od čega je oko 20 milijuna eura namijenjeno iz Fonda za zapadni Balkan. Trenutačni status projekta je završen idejni projekt, a u tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš i društvo te natječaj dosjea s detaljnim planom nabave, tehničkim specifikacijama, koje su osnova za izradu predmjera materijala, opreme i radova. Nakon toga u prvoj polovini 2021. godine planirano je ishođenje okolišne dozvole i urbanističke suglasnosti. Aktivnosti koje slijede su izrada glavnog projekta u cilju ishođenja odobrenja za građenje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. 
Projektom je predviđeno da će glavni projekt biti završen do 2022., a radovi biti izvođeni tijekom 2023. i 2024. kad bi se plinovod trebao pustiti u pogon. U studiji koju je Salkić dostavio Vladi FBiH ističu se brojne prednosti izgradnje ovog projekta koji će petinom iznosa sufinancirati i Europska unija, dok su SAD i EU financirali i brojne predradnje. To podrazumijeva novi ulaz i novi pravac opskrbe prirodnim plinom BiH, zatim povećanje sigurnosti opskrbe, smanjenje ovisnosti o jedinom transportnom pravcu preko Ukrajine, Mađarske i Srbije i jednom izvoru opskrbe – ruskome plinu. Novi plinovod otvara pristup novim izvorima prirodnog plina kao što su planirani LNG terminal Krk u Hrvatskoj, skladišta prirodnog plina u susjednim zemljama, izvori plina iz Kaspijske regije te druga izvorišta. Uz to, dobiva se plinofikacija novih dijelova zemlje, povećava tržište uz postojeći transportni pravac, povećava konkurentnost prirodnog plina, uvodi se ekološki čisti energent te stvaraju preduvjeti za priključenje velikih potrošača koji bi koristili prirodni plin za proizvodnju električne i toplinske energije.

Bez ucjena

To, po procjeni BH-Gasa, pridonosi bržem ekonomskom rastu, ali i boljoj pregovaračkoj poziciji kod nabave prirodnog plina. No, prije svega, radi se o boljoj, pouzdanijoj i sigurnijoj opskrbi kako postojećih potrošača tako i novih potrošača uz novi pravac opskrbe. Pristup ovom energentu pozitivno će utjecati i na provođenje procesa dekarbonizacije u okviru europskog “Green Deala”. Ovo se posebno odnosi na velike gradove, prije svega Sarajevo, koji su izloženi velikom zagađenju zraka korištenjem energenata s velikim emisijama zagađujućih plinova i čvrstih čestica. Nova interkonekcija je od izuzetnog značaja za daljnji razvoj i distributivne mreže u BiH, kao i za sigurnost opskrbe plinom čitave BiH. Sigurnost opskrbe podrazumijeva osiguranje najmanje dvaju ulaza prirodnog plina u BiH, čime će se moći u svakom trenutku odgovoriti na potrebe potrošača za prirodni plin te anulirati bilo kakve ucjene na postojećem pravcu opskrbe kojima je BiH bila svjedok proteklih godina. Iz BH-Gasa ističu da će se prihvaćanjem Zakona o Južnoj interkonekciji omogućiti olakšana i ubrzana realizacija projekta, odnosno da plinovod Južna interkonekcija zaista započne s radom do kraja 2024. To u svojim planovima imaju i strukture Europske komisije zbog čega se ova godina vezuje za konačni završetak radova. Uz ovaj, EU podupire i projekt Jonsko-jadranskog plinovoda koji veže Albaniju, Crnu Goru, BiH i Hrvatsku.


vecernji.ba

Studeni će započeti sunčano

Za vikend će u većem dijelu zemlje će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu naoblaku. Prije podne po kotlinama u Bosni će biti magle ili niske naoblake.

U poslijepodnevnim i večernjim satima postepeno naoblačenje sa zapada. Vjetar slab većinom južnog smjera. Na sjeveru i sjeveroistoku zemlje vjetar istočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 3 i 8°C, na jugu zemlje do 10°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 15 i 20°C, na jugu zemlje do 22°C.

Otvarati nova radna mjesta, a posebice kada je riječ o proizvodnim pogonima nešto je što donosi prijeko potreban optimizam u ekonomsko sivilo Bosne i Hercegovine, a posljednji primjeri koji se mogu zabilježiti diljem BiH, od Save do mora, pokazuju kako postoje perspektive razvoja te kako se u razdoblju je pred nama mogu očekivati i nova ulaganja, odnosno proširenja postojećih pogona, piše Večernji list BiH. 

Niz segmenata

Ekonomski analitičari slažu se kako je najveća boljka BiH upravo premala fokusiranost ekonomskih politika na proizvodnju, no stvari se polako mijenjaju - od tvornica koje će se baviti proizvodnjom modularnih stambenih objekata, preko onih poljoprivredno-prehrambenih, pa do metalske industrije; raduje činjenica da postoje primjeri u kojima investitor želi razvijati biznis u BiH.

Gradonačelnik Distrikta Brčko BiH Siniša Milić nedavno je nazočio otvorenju tvrtke za proizvodnju modularnih i montažnih, stambenih i nestambenih objekata “Liberty Group” d.o.o., koja će u prvoj fazi zaposliti oko 100 radnika, a tom je prilikom naglašeno kako će po završetku kompletne hale biti zaposleno 1000 radnika koji će raditi u trima smjenama. Dobre primjere zatičemo i u srednjobosanskom Kreševu, općini u kojoj se stvari pokreću te koja bi uskoro mogla postati još atraktivnija za investitore.

Renato Pejak, aktualni načelnik općine Kreševo, nedavno je potvrdio da se uskoro očekuje otvaranje još jednog proizvodnog pogona jedne bosanskohercegovačko-autstrijske kompanije. Lani je ova grupacija već otvorila već jedan pogon u Kreševu s 44 nova radna mjesta. Pejak je uvjeren kako će Kreševo, koje se nalazi u blizini autoceste u Lepenici, a koja se pak pruža svega pet minuta od poslovne zone i u blizini glavnoga grada, postati još primamljiviji kako za domaće tako i strane ulagače.

U Mostaru nedavno dobre vijesti. Advaita i Aluminij industrija d.o.o. Mostar sklopili su strateški ugovor o desetogodišnjoj suradnji koji će u početku podrazumijevati da će ova multinacionalna kompanija, čije je sjedište u Dubaiju i s ispostavama u više zemalja svijeta, kupiti i distribuirati polovinu proizvodnje iz pogona Ljevaonice. Izvršna direktorica Advaite Katia Pazvantova ovih je dana u posjetu Mostaru gdje je obišla pogone Aluminija s Amirom Grossom Kabirijem, čelnim čovjekom Aluminij industrije i MT Abraham grupe. Pazvantova u intervjuu za Večernji list BiH kazala je da vidi velike potencijale mostarskog Aluminija te ima ideje kako pomoći u njegovu razvoju i snažnijem pozicioniranju na tržištu.

Ovih dana svjedočimo i ubrzanim građevinskim radovima na izgradnji Podravkine tvornice za preradu rajčice u Kruševu pored Mostara, a koja će otvoriti novu perspektivu za poljoprivredu proizvodnju na širem prostoru Hercegovine. Plantaže koje su sve brojnije rezultat su suradnje tvrtki Podravka i Marinada iz Mostara, kao i brojnih poljoprivrednih zadruga, a plan je da tvornica bude spremna u travnju, upravo uoči početka nove sezone. Uz izgradnju uljare u Neumu, u Hercegovini se tako ubrzavaju neki novi trendovi koji uključuju povratak na selo i daljnje ulaganje u modernizaciju poljoprivredne proizvodnje. No, da bi se ciklus otvaranja proizvodnih pogona nastavio i dalje i u drugim lokalnim zajednicama potrebno je da vlasti nastave s planiranim reformama. Podsjećamo, u već ranije dogovorenom setu zajedničkih socioekonomskih reformi oba entiteta obvezala su se poduzeti korake u smjeru smanjenja poreznog opterećenja rada kako bi potaknula konkurentnost i omogućila dodatno povećanje plaća.

Jednostavnije do tvrtke

U slučaju FBiH smanjit će se ukupna stopa doprinosa, dok će RS smanjiti fiskalno, ekonomski i socijalno neopravdana parafiskalna davanja. FBiH će redovito ažurirati svoj registar pristojbi i naknada tako da će mu dati pravnu snagu te poduzeti prve korake k njihovu smanjenju. Dva entiteta uskladit će, dogovoreno je, svoje zakone o porezu na dobit kako bi se dodatno potaknule investicije u proizvodnju roba i usluga. Uvođenje jednošalterskog sustava koji je najavila Federacija pravi je korak u tom smjeru. 


Američki državni tajnik Mike Pompeo u Dubrovniku je nedavno kazao da će SAD osigurati dobro rješenje za Hrvate u BiH. S druge strane, ruski šef diplomacije Sergej Lavrov, uoči otkazane posjete Bosni i Hercegovini kazao je da Rusija podržava daytonsku BiH s dva entiteta i jednakopravnošću triju konstitutivnih naroda. Idu li te izjave američkog i ruskog šefa diplomacije u prilog političkim zahtjevima Hrvata u BiH, ali i samoj BiH, za Hrvatski Medijski Servis govorio je Milan Sitarski s Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara.

Sitarski smatra da su izjave načelnog karaktera i kad bi situacija u BiH bila regularna za njima ne bi bilo ni potrebe, jer bi se, kako kaže, njihov sadržaj jednostavno podrazumijevao.

“U situaciji kakva, na žalost, jeste u BiH već više godina, pa i desetljeća, u kojoj se temeljna načela Ustava, posebice ravnopravnost konstitutivnih naroda, prije svih Hrvata, konstantno osporavaju i dovode u pitanje, nekada i uz podršku izvana, izjave poput te da će se za Hrvate, ili pak za bilo koji od konstitutivnih naroda BiH, naći dobro rješenje, ili da netko podržava BiH baš onakvu kakva jeste po njenom vlastitom Ustavu, nisu ni suvišne niti je njihov sadržaj unaprijed podrazumijevajući”, rekao je Sitarski za Hrvatski Medijski Servis.

Sugovornik HMS-a izrazio je nadu da ove izjave nagovještavaju da će se moćne države poput SAD i Rusije, konačno konkretnije angažirati na punoj implementaciji duha i slova Daytonskog Ustava na čije su donošenje, kako je istaknuo, svojevremeno presudno utjecali šefovi tih država.

-Nadam se, također, da će im se u tome pridružiti i druge zemlje koje su na to utjecale, posebice članice Europske unije, rekao je.

Lavrov se uz sastanak s članovima Predsjedništva BiH i ministricom vanjskih poslova BiH trebao odvojeno sastati i sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom te s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH.

Upitan kakvu je poruku Lavrov tim potezom želio poslati Sitarski kaže da pretpostavlja da je šef ruske diplomacije vodio primjerom predsjednika i premijera nekih susjednih država nedavno.

“Pretpostavljam da je specifičnim formatom i popisom sudionika tih sastanaka želio ublažiti posljedice žalosne činjenice da u aktualnom Predsjedništvu BiH jedan od tri konstitutivna naroda, Hrvati, nemaju svoga legitimnog predstavnika, te u razgovore uključiti i legitimne predstavnike toga naroda koji obnašaju druge dužnosti”, rekao je Sitarski.

Osvrnuo se član stručnog tima IDPI-a i na osude najavljenog sastanka Lavrova s Čovićem od strane nekih sarajevskih medija. Istaknuo je da osude takvog pristupa Lavrova svjedoče samo o suglasnosti njihovih autora s politikom kršenja jednakopravnosti naroda, koja je, kako kaže, u suprotnosti i s duhom i slovom Ustava BiH, kao i o njihovoj očiglednoj nervozi zbog činjenice da sve veći broj relevantnih inozemnih aktera takvu politiku prepoznaje i osuđuje.

 

Preminuo fra Vendelin Karačić

U svojoj 78. godini preminuo je fra Vendelin Karačić, svećenik Hercegovačke franjevačke provincije, esejist, likovni kritičar i pjesnik.

Rodio se u Gornjem Crnču općina Široki Brijeg 18. studenoga 1942. godine. Gimnaziju je pohađao u Zadru i Visokom. Maturirao 1961. godine u Dubrovniku. Teologiju studirao u Sarajevu i Ljubljani. Za svećenika je zaređen 9. srpnja 1967. godine u Sarajevu. Službovao je na Širokom Brijegu, Zagrebu, Mostaru i Drinovcima.

Bio je član uredništva časopisa “Svjetlo riječi”, uredio je više zbornika i drugih publikacija. Do 2013. bio je glavni urednik časopisa za znanost, kulturu i umjetnost, “Akademija”.

Obavještavaju se svi poslovni subjekti s prostora Kantona Središnja Bosna da je Federalno ministarstvo prometa i komunikacija objavilo Javni poziv za dodjelu financijske pomoći poslovnim subjektima iz sektora javnog cestovnog prijevoza putnika.

Kompletan tekst javnog poziva možete pronaći na stranici Federalnog ministarstva prometa i komunikacija

 http://www.fmpik.gov.ba/bh/usluge/uredba-javni-poziv.html 

 

radio vitez

U koje gradove u BiH dolazi Lidl?

Saznanja medija govore da je ovaj put informacija o ulasku “Lidla” pouzdana

Federalno ministarstvo zdravstva jučer je u popodnevnim satima uputilo prijedlog za proglašenjem elementarne nesreće u Federaciji, zbog povećanog broja zaraženih u našem entitetu.

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, javlja Federalni hidrometeorološki zavod.

Jutros je u Bosni i Hercegovini bilo malo do umjereno oblačno vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove bilo je magle i niskih oblaka.

Stranica 3 od 113

 

IMPRESSUM

Udruga za humani i održivi razvoj Klik
Web portal Travnički vjesnik

Email: info@travnicki.ba
Web: www.travnicki.ba

 

 

Web & CMS podrška
nesa