Za razliku od svog starijeg kolege Wolfganga Petritscha koji je izrazio zadovoljstvo što je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana u Predsjedništvo BiH, njegov mlađi kolega i bivši visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak zbog ishoda izbora u BiH izrazio je zabrinutost.

Jedanaestogodišnjoj djevojčici Klari Subotić iz Novog Travnika hitno je potrebna novčana pomoć svih dobrih ljudi.

Dan Europe obilježava se 9. svibnja svake godine. Naime, 9. svibnja 1950. Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Ovaj prijedlog, poznatiji kao "Schumanova deklaracija", smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Europska unija.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da je Hrvatska spremna svoja iskustva o procesu ulaska u EU podijeliti za zemljama zapadnog Balkana, a prioritet joj je BiH.

Travničanka Adla Kahrić tokom cijelog srednjoškolskog obrazovanja pokazivala je interes za umjetnost i muziku. Kao član Duvačko-puhačkog društva Travnik, tu svoju ljubav prema muzici samo je produbljivala, pa je očekivani slijed za nastavak obrazovanja svakako bila Muzička akademija.

Međutim, njen životni put otišao je u drugom pravcu onda kada je upisala Genetiku na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu: 

- Ljudima koji su me bolje poznavali je zasigurno bilo nezamislivo da svoju kreativnost i želju u umjetnosti zagušim i zapostavim, te se posvetim nauci, no za mene je to bio najbolji korak u životu. Iako, nažalost, sam fakultet nije nudio mnogo prakse, ali i s obzirom na državna ulaganja i razvijenost nauke, već na samom početku obrazovanja shvatila sam da je neophodno vannastavno se boriti i graditi karijeru, što sam zajedno uz ambiciozne ljude i profesore, te podršku porodice i uspjela - kazala je Adla. 

Najviše pažnje u svom radu Adla je posvetila marinskoj biologiji, i tu je i napravila najveće rezultate: 

- U području marinske biologije postigla sam mnoge uspjehe, kako na državnom tako i na svjetskom nivou. Mnoge oblasti u okviru kojih sam uspjela da vršim svoja istraživanja poput ekologije, biosistematike, genetike, patologije, histopatologije, radiologije, te aksijalne kompjuterske tomografije su omogućile da se posvetim i usmjerim ka užoj oblasti koja me zanima, a to je detekcija i dijagnostika bolesti kod raža. Prilikom navedenih istraživanja, uradila sam više od 30 naučno-stručnih radova, sa preko 20 učešća na međunarodno priznatim skupovima i konferencijama, te sam voditelj i stručni saradnik različitih međunarodnih vrhunskih i priznatih projekata, ali i terenskih istraživanja. S obzirom na to da trenutno imam 24 godine, smatram da kroz dalje napredovanje u budućnosti mogu doprinijeti razvoju nauke u našoj državi. Jedan od osnovnih trenutnih istraživanja koje provodim je uvođenje prvih marinskih zaštićenih područja u našoj državi. Nažalost, Bosna i Hercegovina nikada nije imala zaštićena područja koja bi omogućila sigurnost i opstanak marinskih životinja, te zaustavila prekomjerno izlov, ubijanje životinja i narušavanje staništa na našem teritoriju. Veliku podršku ka tom cilju imam od svjetske priznate fondacije "Waitt Foundation", u sklopu programa "Rapid Ocean Conservation Grants", gdje su prepoznali navedeni slučaj hitnim, te je Bosna i Hercegovina postala šesta država u Evropi koja je uz moje lično vodstvo dobila privilegiju da bude podržana od navedene fondacije -  kazala je Adla.

Zanimljivo je kako ljubav prema određenom pozivu daje motiv, a motiviranost je preduvjet za istrajan i vrijedan rad, što je i jedini stabilan put koji vodi do uspjeha. Sve to uvjetovalo je i mnoge druge angažmane, a jedan od njih je i onaj koji se realizira u sklopu "National Geographica". Naime, Adla je dobila ulogu voditelja u okviru projekta za istraživanja, detekciju i dijagnostiku raža i to primarno na Jadranskom moru. 

Već sada jasno je da je izbor mlade Adle Kahrić pokazao kao posve ispravan.

Ta strast prema otkrivanju mnogih do sada neotkrivenih tajni, zapravo je njena pokretačka snaga: "Onog trenutka kada prvi put u početničkim stopama naučnika sjednemo za mikroskop i posmatramo najednostavnije jednoćelijske organizme, shvatimo koliko je svijet čaroban, te kako neki organizmi nevidljivi golim okom posjeduju različite strukture, primarno ćelije od kojih su izgrađeni i koje daju život tom obliku. Upravo ovakve stvari zaintrigiraju čovjeka i znatiželjno tjeraju da svakim danom pokuša doći do različitih spoznaja različitih oblika života i njihove egzistencije na ovom svijetu, dodaje mlada naučnica.

Vrijedno je reći da ljubav prema trombonu još uvijek postoji, mada je preokupacija Travničanke ipak nauka. 

Kreativni oblik izražavanja i dalje postoji i vidljiv je kroz crtanje različitih naučnih ilustracija.

U svakom slučaju, ova neobična Adlina priča pokazuje da mjesto odrastanja daleko od morskih životinja koje joj sada zaokupljaju pažnju, te prvobitni dječiji i mladalački snovi, nikako ne određuju izbor poziva u životu. 

/avaz.ba/