.
Državljani Hrvatske su u BiH među najbrojnijima i kada su u pitanju dozvole za prijevremeni boravak. Od 11.519 izdanih prošle godine, 1038 odnosilo se na naše državljane, a brojniji su bili samo Turci (2727) i Srbi (2239). Tomu treba dodati i boravišne dozvole na temelju obrazovanja, kojih je lani, što produženih što novih, izdano 3550
U središnjici HDZ-a u Zagrebu sastale su se dvije sestrinske stranke, HDZ i HDZ BiH. Navode da surađuju već 27 godina te da su im temelj odnosa – briga o Hrvatima u BiH.
Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.
Ljubićeva pobjeda
“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda. Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović. Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,
“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.
Ucjena SDA
Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.
/vecernji.ba/
Opstanak katoličanstva i ravnopravnost hrvatskog naroda u u Bosni i Hercegovini našli su se prošle subote na dnevnom redu u Vatikanu prilikom susreta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića s papom Franjom i audijencije kod Svetog Oca kojoj je nazočio i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. To su svojim izjavama nedvojbeno potvrdili sudionici razgovora s Vatikanskim čelnicama.
Unatoč teškom stanju u zdravstvenom sustavu, u BiH se posljednjih godina povećao broj zahvata koji se obavljaju u bolnicama, piše Večernji list BiH. Rezultat toga je smanjen broj pacijenata koji idu na liječenja izvan BiH. Ipak, mali je broj osiguranika koji znaju u kojim državama mogu ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu ako su osigurani u BiH. Zdravstvene tegobe prilikom odmora ili rada u stranim zemljama tema su o kojoj se nerado razmišlja. Ipak, građani moraju znati kakva prava imaju ako im zatreba pomoć liječnika dok su izvan BiH.
Bilateralni sporazumi
Zemlje u kojima bh. građani mogu ostvariti besplatnu zdravstvenu zaštitu su one s kojima je BiH potpisala bilateralne sporazume o socijalnom osiguranju. To su Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Austrija, Njemačka, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Italija, Slovenija, Mađarska, Turska, Češka i Velika Britanija. Također, u Švicarskoj građani iz BiH imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u slučaju prometnih nesreća, dok u Švedskoj sami moraju plaćati troškove liječenja. U Francuskoj se ne može koristiti zdravstvena zaštita s bolesničkim listom. Sve što je potrebno građanima BiH kako bi ostvarili zdravstvenu zaštitu u inozemstvu je ovjerena zdravstvena iskaznica i dvojezični obrazac, odnosno potvrda za korištenje zdravstvene zaštite. Tu potvrdu županijski zavodi zdravstvenog osiguranja izdaju na osnovi pregleda i ocjene zdravstvenog stanja korisnika. Važno je napomenuti kako osigurane osobe imaju pravo na korištenje zdravstvene zaštite samo u hitnim slučajevima, odnosno u slučajevima kod kojih je bilo nužno pružanje medicinske pomoći u cilju otklanjanja opasnosti za život i zdravlje, a koja se nije mogla predvidjeti ili odgoditi do povratka u BiH.
Hitni slučajevi
Hitnim slučajevima ne smatraju se oni kod kojih je zdravstvena zaštita bila planirana, kao što su dijagnostika, terapijski postupci, operativni zahvati, porođaji i slično. Prema neslužbenim informacijama, ove godine izdano je nekoliko tisuća potvrda građanima koji su išli u strane zemlje i tražili dokumente koji bi im osigurali medicinsku pomoć u slučaju da im je potrebna. Potvrda o pravu na korištenje zdravstvene zaštite u stranim zemljama može se izdati samo osiguranoj osobi za koju je, prije odlaska izvan BiH, utvrđeno kako ne boluje od akutnih oboljenja ili da ne boluje od kroničnog oboljenja koje zahtijeva dulje liječenje i stalan nadzor doktora medicine. Očekuje se kako će broj zemalja u kojima se bh. građani mogu liječiti u slučaju potrebe u budućnosti biti znatno veći. Broj od 15 zemalja je mali s obzirom na to da brojni bh. građani zbog posla često nisu u svojoj zemlji.
/vecernji.ba/
Najmanje sedam osoba poginulo je u oluji "Ksavijer", koja je pogodila saveznu državu Brandenburg na sjeveru Njemačke, javljeno je iz njemačke policije.
Katalonska vlada je objavila da je na nedjeljni referendum o nezavisnosti Katalonije izašlo oko 2,26 milijuna birača, od čega ih je 90 posto glasovalo za nezavisnost te sjevernoistočne španjolske pokrajine.
“Od 2.262.424 glasačkih listića koji nisu bili zaplijenjeni, na 2.020.144 je zaokruženo ‘DA’, 176.566 glasača je zaokružilo ‘NE’, 45.586 listića je bilo neispunjeno, a 20.129 nevažeće”, objavila je katalonska vlada na Twitteru.
U regiji je registrirano 5,3 milijuna građana s pravom glasa, a BBC piše kako ih je na izbore izašlo 42,3 posto.
Rezultate referenduma će poslati u katalonski parlament kako bi se primijenila odredba prema kojoj u slučaju pobjede glasa “Da” treba biti proglašena nezavisnost.
Puigdemont se obratio Europskoj uniji poručivši kako Katalonija “više nije unutarnje pitanje” te da Španjolska svojim “ponašanjem napada njene osnovne principe”. Zahvalio je stanovnicima koji su izašli na glasovanje, ponajprije ozlijeđenima.
“Vlada kojom predsjedam će idućih dana poslati u parlament izraz želje za suverenitetom našeg naroda, rezultate današnjeg izjašnjavanja kako bi se mogao primijeniti zakon o referendumu”, rekao je Puigdemont.
Premda je rezultat referenduma još uvijek nepoznat sasvim je izgledno da su pobijedili zagovornici nezavisnosti jer su se upravo oni najviše trudili u organiziranju glasovanja dok protivnici uglavnom nisu izašli nakon što ga je sud zabranio.
Ranije večeras španjolski premijer Mariano Rajoy je pozvao katalonsku vladu da “odustane od novih koraka koji nikamo ne vode”. Španjolski Ustavni sud je poništio zakon o referendumu donesen u katalonskom parlamentu te izjašnjavanje proglasilo nezakonitim.
Španjolska policija je tijekom zauzimanja 92 škole s glasačkim kutijama rastjerivala građane koji su ih tijelima branili nakon čega su ozlijeđene 844 osobe, od kojih dvanaest policajaca dok su četiri osobe uhićene. Najviše je ozlijeđenih u Barceloni, njih 294, podatak je katalonske medicinske službe.
“Europska unija više ne može gledati u drugu stranu”, istaknuo je Puigdemont dodavši da je Španjolska ispisala “sramotnu” stranicu u odnosima sa sjeveroistočnom pokrajinom.
Generalni štrajk u utorak
Skupine koje se zalažu za nezavisnost Katalonije i sindikati najavili su generalni štrajk za utorak u znak protesta protiv policijske akcije usmjerene protiv referenduma ali i kako bi iskoristili zanos ljudi iskazan u nedjelju.
Na štrajk je pozvao Jordi Cuixart, predsjednik organizacije Ómnium Cultural, a da će se on sigurno održati rekao je Hini jedan koordinator koji je u Barceloni organizirao stanovnike kako policija ne bi mogla ući u lokalnu školu gdje su glasali.
Katalonija je industrijski i turistički jedna od najrazvijenijih pokrajina na koju otpada oko 20 posto BDP-a Španjolske.
“Ovo što se dogodilo je sramota za španjolsku državu. U utorak ćemo odgovoriti štrajkom”, rekao je koordinator.
Rajoy je pak napomenuo kako je policija postupila u skladu sa zakonom te da je za događaje kriva isključivo katalonska vlada jer je “promovirala kršenje zakona”.
Gradonačelnica Barcelone Ada Colau kritizirala je policijsku akciju. “Kao gradonačelnica Barcelone zahtijevam trenutnu obustavu policijske akcije protiv nenaoružanog naroda”, rekla je nakon što je glasovala na referendumu.
/hina/
U noći sa subote na nedjelju došlo je ozbiljnog narušavanja javnog reda i mira u 15. bečkom okrugu Rudolfsheim-Fünfhaus.
Sve je počelo od naizgled bezazlene svađe dvije grupe gostiju tamošnjeg kafića. Jedni su željeli igrati pikado, a drugi plesati u središnjem dijelu kafića, piše Radiosarajevo.ba.
Dvije grupe gostiju povezivalo je to što dolaze s prostora bivše Jugoslavije i što su svi bili u alkoholiziranom stanju.
Verbalna prepirka ubrzo je eskalirala u tučnjavu u kojoj je sudjelovalo desetak muškaraca i žena porijeklom iz BiH, Srbije i Hrvatske.
"Dvije osobe zadobile su lakše ozljede. U tučnjavi su sudjelovale tri žene i sedam muškaraca, starosti između 25 i 61 godine. Svi su bili pijani u vrijeme incidenta. Još uvijek ih saslušavamo", rekao je Daniel Fürst, glasnogovornik policije.
Najgore je prošla 38-godišnja žena kojoj je, zbog ozljede lica, pomoć ukazana u bolnici.
/vecernji.ba/
Njemačka socijaldemokratska stranka (SPD) je nakon najgoreg izbornog rezultata u poslijeratnoj povijesti isključila mogućnost nastavka tzv. velike koalicije s demokršćanima i najavila odlazak u oporbu, dok izbornu pobjednicu Angelu Merkel očekuje mukotrpno sastavljanje vladajuće koalicije.
Večeras završava naša koalicija s Unijom CDU/CSU. Ja ću kao predsjednik SPD-a voditi oporbu u Bundestagu, najavio je predsjednik SPD-a Martin Schulz obraćajući se okupljenima u stranačkom stožeru u Berlinu nakon objavljivanja prvih rezultata po kojima su socijaldemokrati pretrpjeli težak poraz i s 20,2 posto ostvarili najgori poslijeratni rezultat.
Potpuno je jasno da je ovaj rezultat jasan signal birača da smo mi sada oporbena stranka, rekao je Schulz i time potvrdio prijašnje izjave nekih čelnika stranke o odlasku SPD-a u oporbu. SPD neće voditi nikakve koalicijske pregovore. To je u potpunosti isključeno, rekao je predsjednik zastupničkog kluba socijaldemokrata u Bundestagu Thomas Oppermann.
On je objasnio da će kao najjača stranka oporbe predstavljati “utvrdu demokracije” u svjetlu činjenice da je s 13,5 posto u parlament ušla desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD). Ulazak AfD-a je povijesni rez preko kojeg niti jedan demokrat ne može samo tako prijeći, rekao je Schulz.
Uniji CDU/CSU s kancelarkom Angelom Merkel predstoje pregovori o sastavljanju koalicije. Nakon odluke SPD-a o odlasku u oporbu politički je još jedino moguća koalicija sa strankom Zeleni i liberalima iz FDP-a. Ovakva konstelacija je od lipnja ove godine na vlasti u saveznoj pokrajini Schleswig Holstein, podsjeća HRT.
Očekuje se da bi sastavljanje tzv. Jamajka koalicije (nazvane tako zbog boja stranaka, crne, žute i zelene) bilo mukotrpno zbog velikih razlika u političkim programima pojedinih stranaka. To posebice vrijedi za razlike između Kršćansko-socijalne unije (CSU) koja slovi za konzervativniji dio Unije i stranke Zeleni koja ne mnogim područjima zastupa suprotne interese od bavarskog CSU-a.
Prema rezultatima izlaznih anketa javnog servisa ARD-a, Unija CDU/CSU osvojila je 32,5 posto glasova, a slijedi Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) s osvojenih 20 posto. Riječ je o najgorem izbornom rezultatu njemačkih socijaldemokrata od 1949. godine.
Desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD) je prema izlaznim anketama osvojila 13,5 posto glasova, Liberalno-demokratska stranka (FDP) 10,5, stranka Zeleni 9,5 te stranka Ljevica 9 posto glasova
/hms/
Bosna i Hercegovina zaključila je niz međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju, na osnovu kojih su regulirana i prava koja se odnose na ostvarivanje besplatne zdravstvene zaštite za vrijeme boravka u inozemstvu, piše Radiosarajevo.ba.
Prema ovim sporazumima, osigurani bh. građani zdravstvenu zaštitu u državi ugovornici mogu ostvariti na temelju prethodno izvađenog obrasca, odnosno potvrde o pravu korištenja zdravstvene zaštite za vrijeme privremenog boravka u inozemstvu.
"Navedene obrasce odnosno potvrde izdaju županjski zavodi zdravstvenog osiguranja za one države ugovornice s kojim je zaključen odnosno preuzet sporazum o socijalnom osiguranju koji predviđa pružanje zdravstvenih usluga na teret nadležnog nositelja zdravstvenog osiguranja. S navedenim obrascem odnosno potvrdom, osigurane osobe se javljaju nositelju zdravstvenog osiguranja države ugovornice, koji će im, kada je to predviđeno međunarodnim ugovorom, izdati dokument koji pokriva troškove hitnih odnosno neophodnih zdravstvenih usluga, odnosno usluga koje se ne mogu odložiti do povratka u BiH", objasnili su za Radiosarajevo.ba iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
Kako je potvrđeno u ovom Zavodu, ukoliko međunarodni ugovor ne predviđa pružanje zdravstvenih usluga na teret nadležnog nositelja zdravstvenog osiguranja, osiguranici će platiti pruženu zdravstvenu uslugu, te, po povratku u BiH, kod nadležnog županijskog zavoda, mogu podnijeti zahtjev za refundaciju troškova pruženih hitnih zdravstvenih usluga.
Naša zemlja ima zaključen Međunarodni sporazum o socijalnom osiguranju s Austrijom, Belgijom, Crnom Gorom, Nizozemskom, Hrvatskom, Mađarskom, Makedonijom, Njemačkom, Slovenijom, Srbijom, Turskom, Italijom, Luksemburgom.
Također, osim ovih zemalja, i u Velikoj Britaniji, Češkoj i Slovačkoj regulirana je besplatna zdravstvena zaštita za osigurane bh. građane na taj način da im nije potrebna potvrda nego je važno da uz sebe posjeduju bh. putovnicu.
Osim ovoga, vrlo malo građana u BiH je upoznato s pogodnostima u vezi s plaćanjem koje postoje prilikom liječenja bh. državljana u modernim klinikama u inozemstvu.
"Liječenje u inozemstvu na teret sredstava Fonda solidarnosti FBiH regulirano je Pravilnikom o uvjetima i postupku upućivanja osiguranih osoba na liječenje u inozemstvu koji propisuje oboljenja, uvjete i postupak upućivanja osiguranih osoba na liječenje u inozemstvo“, kažu u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
Istaknuto je da pacijenti iz BiH imaju pravo na besplatno liječenje jedanaest bolesti na klinikama u inozemstvu napominjući da Zavod snosi sve troškove u takvim slučajevima uključujući i prijevoz i troškove pratitelja.
Zato, prije nego što krenete u jednu od navedenih zemalja, s ovjerenom zdravstvenom knjižicom, posjetite svoj Županijski zavod zdravstvenog osiguranja te zatražite potvrdu o pravu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu.
/vecernji.ba/
