Uz zakon u formi nacrta prihvaćen je i zaključak o obvezi predlagatelja da u organizira javnu raspravu u trajanju od 60 dana nakon koje bi se, uz iznesene prijedloge i sugestije, zakon, ovog puta kao prijedlog ponovno našao u parlamentarnoj proceduri. Prije stupanja na snagu trebaju ga potvrditi oba doma Parlamenta Federacije BiH, Zastupnički kao i Dom naroda.  Ovim zakon u Federaciji BiH po prvi se uređuje oblast društvenog poduzetništva, uključujući i ciljeve i načela rada, ali i potiče razvoj ove oblasti koju karakterizira inovativan i društveno koristan pristup, piše notra.ba.

Njime se propisuju svi važniji segmenti rada i djelovanja društvenih poduzeća, od njihova statusa, preko registriranja i upisa u registar Federalnog ministarstva poduzetništva i obrta do osnivačkih akata i planova poslovanja koji uključuju i otvaranje novih radnih mjesta. Svoju društvenu misiju ovakva poduzeća, navedeno je u tekstu zakona, ostvarivat će zapošljavanjem pojedinaca iz marginaliziranih ili ranjivih skupina ili pak obavljajući neku od društveno korisnih djelatnosti, poput socijalne zaštite, zaštite i unaprjeđenja životne sredine, zaštite zdravlja, ali i unaprjeđenja kulture, sporta kao i oblasti obrazovanja. S druge strane društveno poduzeće moći će računati na poreske i neke druge povlastice te potporu različitih razina vlasti, od federalne do lokalnih zajednica.

Donošenje zakona o društvenom poduzetništvu u Federaciji BiH već prilikom izglasavanja Nacrta zakona u Domu naroda posebno je pozdravio Anto Bilić, izaslanik u Klubu Hrvata, ujedno i utemeljitelj Hrvatskog amaterskog kazališta Travnik sa sjedištem u naselju Jankovići.

"Donošenje zakona o društvenom poduzetništvu svima nama koji smo pokrenuli pokrenuli društveno korisne projekte kao kulturna ili udruženja građana, dalo bi snažan vjetar u leđa. Uz zakon koji bi uredio ovu oblast na kvalitetat način mogli bi se brže razvijat, čak i otvarat nova radna mjesta. Ilustrirat ću to konkretnim primjerom Hrvatskog amaterskog kazališta Travnik. U Jankovićima smo napravili vlastitu zgradu koju ne samo da treba održavat već i obavljat stručne poslove vezane uz rad kazališta. Na tim smo poslovima zaposlili stručnu osobu, a u pitanju je Matija Baškarad koji je završio Akademiju dramskih umjetnosti. Uz potporu radu našeg kazališta koje djeluje u jednoj povratničkoj sredini, mogli bi zaposliti još barem jednu osobu i to bi puno značilo za sredinu u kojoj radimo", objasnio nam je Bilić koji poput mnogih pozdravlja donošenje zakona kojim Federacija BiH uređuje, ali i potiče razvoj društvenog poduzetništva.

Podsjećamo, Hrvatsko amatersko kazalište Travnik s radom je počelo još ratne 1993. Njegovo osnivanje inicirali su mladi volonteri kao odraz nade u bolje sutra i u najtežim ratnim vremenima. Dvije godine poslije dobili su status javne ustanove na razini općine Travnik, a uz Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru među rijetkim su kazališnim kućama s hrvatskim predznakom u BiH. Iz ljubavi prema daskama koje život znače, predstavljali su Travnik i BiH diljem Europe, a uz manifestacije poput Maškarijada, Country partya i Andrićevih dana obogaćuju kulturnu scenu Travnika. Donošenje zakona o društvenom poduzetništvu u Federaciji BiH značilo bi poticaj ovakvim udruženjima nastalim iz čiste kreativnosti i želje obogatiti društvo u kojem žive na različite načine, od kulture do novih radnih mjesta, naglašavaju iz Hrvatskom amaterskog kazališta Travnik pozdravljajući donošenje zakona o društvenom poduzetništvu.