Stoga, obitelji žrtava identificiranih ovom metodom moraju dati krv, zaključeno je tijekom Okruglog stola koji je u srijedu Savjetodavni odbor Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine organizirao u Travniku, javlja Anadolu.

Neidentificirani posmrtni ostaci

Događaj na temu “Rješavanje slučajeva neidentificiranih posmrtnih ostataka (NN) u BiH kroz prikupljanje referentnih uzoraka“ je podržan kroz regionalni projekt “Podrška Europske unije (EU) izgradnji povjerenja na zapadnom Balkanu“ koji financira EU, a sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

Održanom sastanku prisustvovale su obitelji nestalih osoba, predstavnici Instituta, Tužilaštva BiH, SIPA-e, Obavještajno – sigurnosne agencije, Međunarodnog komiteta crvenog krsta/križa te Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP). Sastanak je, poželjevši svima dobrodošlicu i uspješan rad, otvorio načelnik Općine Travnik Kenan Dautović.

Na samom početku je istaknuto kako se u mrtvačnicama u BiH nalazi oko 1.700 posmrtnih ostataka žrtava proteklog rata koje nisu identificirane do sada.

– Pretpostavlja se da se u mnogim slučajevima radi o zamjeni identiteta u slučajevima identifikacije klasičnom metodom te je zbog toga potrebno sve tako dobivene identitete dodatno provjeriti – saopćeno je iz Instituta za nestale osobe BiH.

Dodaje se da je nakon cjelodnevne diskusije zaključeno da će sve porodice klasično identificiranih žrtava biti pozvane da dobrovoljno daju krv iz solidarnosti prema drugim porodicama koje još uvijek traže svoje najmilije.

– Samo ako obitelji žrtava identificiranih klasičnom metodom daju krv moguća je provjera identiteta dobivenih prije uspostavljanja identifikacije putem DNK metode. Najvažnije je obiteljima jasno staviti do znanja da provjera identiteta ni u kom slučaju ne znači da obitelji koje su već ukopale svoje najmilije ostati bez posmrtnih ostataka najdražih.

Ako se utvrdi da je došlo do zamjene identiteta to bi zapravo značilo da su pronađene obje nestale osobe. Zbog toga, nema razloga za otpor od strane obitelji ovom postupku. U protivnom, jedna od obitelji nikada neće pronaći svoga najdražeg – istakla je Saliha Đuderija, predsjedavajuća Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH.

Predloženo je i da se, ako obitelji identificiranih klasičnom metodom u određenom vremenskom roku ne daju krv, poduzmu određene aktivnosti koje će porodice obavezati na ovaj čin, a kako bi se razriješio što veći broj slučajeva.

U posljednje četiri godine Institut je ispravio 37 pogrešnih identifikacija izvršenih klasičnom metodom. Inače, metodom prepoznavanja identificirano je oko 8.000 žrtava proteklog rata.

Ogroman problem

Aljonka Dželetović, predsjedavajuća Savjetodavnog odbora, je istakla kako brojka od više od 7.600 nestalih u BiH, govori o problemu s kojim se obitelji nestalih susreću i 32 godine od početka sukoba.

– Problemi zbog kojih ovaj broj se ne smanjuje su različiti. Jedan od njih je zasigurno i problem klasičnih identifikacija. Imamo sumnje, a u nekim slučajevima i dokaze da je tako došlo do zamjene identiteta. Zato apeliram na sve srodnike nestalih osoba identificiranih klasičnom metodom da iz solidarnosti prema drugim porodicama daju krv, a kako bi se identiteti potvrdili – kazala je Dželetović.

Ona je istakla da smatra da domaće arhive vojne i civilne vlasti kriju odgovore na mjesta ukopa nestalih lica kao i da političare treba natjerati da se ovim pitanjem aktivnije bave i u unutrašnjoj i vanjskoj politici.

– S ovog skupa još jednom je upućen apel običnom čovjeku, ljudskom biću koji posjeduje informacije o lokacijama grobnica da progovore da ih ne drže za sebe, jer tako tešku sudbinu prenose na generacije koje dolaze – dodaje se u priopćenju.

FOTO: travnik.ba