.

Od Svete Kate počinju pripreme za Božić, a ovim blagdanom neslužbeno počinje i zima pa među pukom možemo čuti: Sveta Kata - snijeg na vrata.

Katarina Aleksandrijska bila je učena ljepotica koja se suprostavila caru Maksiminu II i njegovoj želji da iskorijeni sve kršćane u Aleksandriji. Pobješnjeli car naredio da se svi kršćani pobiju osim Katarine od koje zatraži brak i odbacivanje vjere. Odbivši takvu ponudu, Katarina je i sebi potpisala smrtnu presudu. Car je naredio da se za nju izradi nova sprava za mučenje – kotač s bodežima kako bi bila isječena na komade. Međutim, plamen s neba je spalio kotač i Katarini je naposljetku odrubljena glava. Iz krvi koja je potekla iznikle su ruže šireći svoj miris po cijelom svijetu. Tijelo pokojnice anđeli su prenijeli na Sinaj gdje je u 6. stoljeću izgrađen samostan koji postoji i danas.

Sveta Katarina ima važno mjesto i kod vjernika u srednjoj Bosni pa joj je posvećena kapelica na Ovnaku koja pripada župi Brajkovići, a njezin blagdan proslavljaju i župljani Viteza u mjestu Veliki Mošunj. Ovo sveticu posebno slave i u Kreševu gdje joj je posvećen i samostan.

Manjak provjerenih činjenica o njoj bio je povod da se izbaci iz liturgijskog kalendara 1969. g. u koji ju je opet vratio pokojni Ivan Pavao II. 2002.g. Ipak, to nije spriječilo da se sveta Katarina štuje i slavi diljem svijeta kao zaštitnica učitelja, pravnika, teologa, tajnika, knjižničara, arhivista, učenika, kao i još mnogih drugih osoba koje u svojoj struci posežu za knjigama i znanjem koje one sadrže.

 

Ivan Volić

Preminuo Pero Gudelj

Nakon kraće i teške bolesti, danas je u Zagrebu preminuo Pero Gudelj.

Pero Gudelj bio je jedan od najboljih bosanskohercegovačkih privrednika, suvlasnik Fis Viteza i osnivač firme Mali Fis.

Rođen je 26. svibnja 1955. godine u selu Gornja Večerska kod Viteza. Početkom 90-ih godina, dok je rat još trajao u BiH, registrirao je firmu "Fis" koja je tada brojala desetak radnika. Trgovina s kojom je krenuo devedesetih godina danas se razvila do jednog od vodećih trgovačkih centara u BiH.

Nakon nedavnih pritužbi i informacija glavne inspektorice u Ministarstvu obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa Refije Kulašin o javnom omalovažavanju i vrijeđanju dostojanstva kao uposlenice Vlade ŽSB od strane ministra gospodarstva ŽSB Nisveta Hrnjića (SDA) o čemu su pisali mediji, istu sudbinu je na današnjoj sjednici Vlade ŽSB nažalost doživjela i županijska ministrica financija Mirjana Plavčić (HDZ BiH).

Naime, pri završetku sjednice Vlade ŽSB tijekom uobičajene rasprave na jednoj točki dnevnog reda premijer Tahir Lendo (SDA) je „izgubio živce“ i iznio niz uvreda na račun ministrice Plavčić rekavši joj da ušuti, da je nekad pametnije i bolje šutjeti nego javljati se za riječ i razgovarati, koristeći pri tom izuzetno visok ton i moć položaja.

Situaciju je pokušao smiriti resorni ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa Bojan Domić (HDZ BiH), no naišao je na slične poruke i neprijateljski ton premijera Lende, a o čemu svjedoče i drugi ministri i prisutni predstavnici medijskih kuća.

"Ove uvrede na jednu ministricu kao ženu nastavak su autoritarnog i represivnog ponašanja premijera Lende, a potvrda su rigorozne politike Stranke demokratske akcije u ŽSB prema ženama i izabranim dužnosnicima, o čemu svjedoči, kako smo i u uvodu naveli, niz uvreda koje je na račun glavne inspektorice u Ministarstvu obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa Refije Kulašin nedavno izrekao ministar gospodarstva ŽSB Nisvet Hrnjić (SDA). Je li današnje ponašanje premijera Tahira Lende (SDA) vezano za neuspjeh i katastrofalan rezultat na nedavno održanim Lokalnim izborima u BiH, uistinu ne znamo, no pozivamo prije svega premijera Tahira Lendu (SDA) te sve druge dužnosnike Stranke demokratske akcije na normalno ponašanje, poštivanje zakona, uvažavanje drugog i drugačijih", stoji u priopćenju Ureda za informiranje ŽO HDZ BiH ŽSB.

Trgovačko poduzeće Eko Stridon d.o.o. Tomislavgrad raspisuje javni N A T J E Č A J

Na području Općina Travnik, Nova Bila, Vitez za sljedeća radna mjesta:

1. VODITELJ POSLOVNICE
2. ADMINISTRATOR / TRGOVAC
3. SKLADIŠTAR
4. VOZAČ

Pored općih uvjeta, potrebno je dostaviti i dokaze o ispunjavanju posebnih uvjeta:
1. VODITELJ POSLOVNICE: najmanje SSS; poželjno iskustvo na istim /sličnim poslovima; organizacija rada poslovnice,odgovornost, komunikativnost, fleksibilnost, poznavanje rada na računalu.
2. ADMINISTRATOR: najmanje SSS, poželjno iskustvo rada u struci (ulazi, izlazi, kalkulacije, fakture).
3. SKLADIŠTAR; SSS, poželjno iskustvo rada na sličnim/istim poslovima; posjedovanje dobre organizacije;(preuzimanje robe ,skladištenje, čuvanje, komisioniranje robe, te spremanje robe za otpremu).
4. VOZAČ: SSS; posjedovanje vozačke dozvole „C“ kategorije. Od svih kandidata se traži odgovornost, komunikativnost i sudjelovanje u timskom radu.

Molbe uz dokumentaciju slati na adresu: Eko Stridon d.o.o., ul. Kralja Zvonimira b.b., 80240 Tomislavgrad Ili na mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Natječaj ostaje otvoren 10 dana od dana objavljivanja. UPRAVA Tomislavgrad, 18.11.2020 EKO STRIDON D.O.O

Prema neslužbenim rezultatima novi načelnik općine Vitez je kandidat HDZ-a BiH Boris Marjanović.

U Vitezu je glasovalo više od 11 600 birača, a u birački popis upisani je 22 505 birača.

Marjanović je dobio oko 5550 glasova, a Akeljić oko 5250. Očekuje se kako će i koalicija hrvatskih stranaka imati većinu u Općinskom vijeću.

U preliminarnim rezultatima nisu prebrojani rezultati dopisnih glasova.

Stjepan Dujo osvojio je više od 4300 glasova i tako postao novi načelnik Novog Travnika.

Prema broju glasova drugi je kandidat NiP-a Abdulaziz Rizvić, a treći neovisni kandidat Samir Palić. Zadnje mjesto zauzela je Ajla Agović.

Priličnu buru u javnosti izazvale su izjave ministra gospodarstva SBK Nisveta Hrnjića, koji je nakon sjednice Vlade prozvao ministra i resor obrazovanja, te zazvao reforme kojima bi se u obrazovanju stvorile uštede od kojih bi se sredstva mogla priliti u oblast gospodarstva, prenosi drukciji.ba.

U posljednje vrijeme mnogo smo čuli o humanitarnim akcijama koje organizira frizerski salon „Šoko“. Naša ekipa danas je istražila tko zapravo stoji iza „Šoke“.

Vlasnik ovog objekta je mladi frizer Ivan Šoko Gazibarić iz Guče Gore. Već tri godine, pored toga što je prepoznat kao profesionalac u svom poslu, iz njegovog salona krenule su mnoge humanitarne akcije. Ipak, kaže da mu je najdraže raditi za djecu. Svake godine početkom rujna u ovaj salon prvašići dolaze na besplatno šišanje.

„Za vrijeme akcije besplatnog šišanja zaista bude mnogo posla. Ali umor uopće ne osjetim. Kada vidim osmijeh na dječjem licu to mi daje motiv da nastavim dalje“, kaže Šoko.

Tijekom blagdana Šoko u suradnji s Crvenim križem organizira dva dana rada za osobe kojima je pomoć potrebna.

„Iako je ove godine koronavirus poremetio dosta toga, ja se nadam da me to neće omesti u sprovođenju mojih akcija. Pored besplatnog šišanja za prvašiće uspjeli smo početkom ove školske godine prikupiti i novčana sredstva za kupovinu školskog pribora“, ističe Šoko.

Ovaj mladi frizer kaže da je nemoguće predvidjeti što donosi sutra, ali dok je god njegov salon prepoznat kao mjesto u koje sa zadovoljstvom dolaze sve generacije, a posebno najmlađi, ostaje ovdje svojim radom stvarati pozitivne priče.

Sve o aktivnostima frizerskog salona „Šoko“ možete pronaći na Facebook stranici „Frizerski salon ŠOKO“.

 

 

 

 

 

Ivan Volić

Simboličnim presijecanjem vrpce predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i ministrica financija u Vladi Županije Središnja Bosna Mirjana Plavčić svečano su pustili u rad rasklopnu trafostanicu Kolonija, projekt vrijedan 850.000 maraka, realiziran u sklopu investicije JP Elektroprivreda HZ HB.

"Svečanim puštanjem u rad ove trafostanice rješavaju se mnogi problemi kad je u pitanju sigurnosni dio snabdijevanja električnom energijom ovog kraja. Nastavit ćemo i dalje razgovarati kao bismo procijenili što još možemo pomoći da rezultat bude maksimalan, s obzirom da je SIP BiH i ovdje u Busovači, po svom običaju, bez valjanog razloga, skinuo više od 400 glasova onih koji su se prijavili za dopisno glasovanje", kazao je tom prigodom Čović.

Svjetski dan romskog jezika prvi put je obilježen 5. studenog 2008. godine u Hrvatskoj.

Jezik Roma pripada indijskoj grani jezika u koji je tijekom nomadskog života ušao veliki broj stranih riječi pa je najveću promjenu doživio sam rječnik. Jezik većinom ima iste glasove kao hrvatski, osim nekih grlenih glasova, postoje dva roda (muški i ženski), a imenica ima osam padeža.

Međutim, kao posljedica stalnih migracija, romski je danas podijeljen na veliki broj dijalekata, a kao posljedica asimilacije, sve manje je u svakodnevnoj upotrebi. Koliko se danas Romi na prostoru srednje Bosne služe svojim materinskim jezikom pitali smo Sabahudina Tahirovića iz viteškog Udruženja Roma „Jačanje Zuralipe“.

„Romskim jezikom služi se veoma mali broj članova naše zajednice. Mi u našoj lokalnoj zajednici imamo 159 porodica, od toga 15 porodica površinski govori romski, ostali se nikako ne služe romskim. Nažalost, kompletna kultura i tradicija su zapostavljeni“, kaže Sabahudin Tahirović.

Fonetski sustav romskog jezika sastoji se od 37 glasova i koristi se na principu ''čitaj kako se piše“. Nema ujedinjenu gramatiku, a i malo je književnog stvaralaštva zapisano na njemu. Hrvatska i Srbija su otišle korak dalje pa su omogućile da se u školama s velikim brojem romske djece romski uči kao izborni predmet.

„Naše Udruženje se zalaže da se očuvaju romska kultura, tradicija, jezik i običaji. Mladi članovi uopće ne koriste svoj materinski jezik iako postoji interes. Potrebna nam je bolja podrška institucija kako bi smo pokrenuli kotač koji je trenutno blokiran“, naglašava Sabahudin Tahirović.

Kod ovdašnjih Roma dominiraju dva dijalekta, a to su arlijski i gurbetski. Arlijski dijalekt pripada nomadskoj skupini Roma, a gurbetski je dijalekt starosjedilačkih Roma na prostoru Bosne i Hercegovine i Srbije.

 

 

 

 

 

Ivan Volić

Stranica 1 od 103

 

IMPRESSUM

Udruga za humani i održivi razvoj Klik
Web portal Travnički vjesnik

Email: info@travnicki.ba
Web: www.travnicki.ba

 

 

Web & CMS podrška
nesa