.
Projekt "Stručno obrazovanje kroz praktičnu nastavu u metalskom sektoru u BiH", zajedno realiziraju GS - Tvornica Mašina Travnik d.o.o. i njemačka vladina organizacija Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ), s ciljem poboljšanja stručnog obrazovanja za zanimanja zavarivač, bravar i CNC operater u SBK-u, prema normama europskog metalo-prerađivačkog sektora...
Upravo za ovim zanimanjima postoji velika potreba, ali je evidentan i deficit obučenih kadrova u SBK-u. Obrazovanje obogaćeno praktičnom edukacijom omogućava mladima da steknu praktične vještine u skladu s najnovijim standardima i potrebama tržišta, a kompanijama da dobiju kvalificiranu radnu snagu. Cilj je projekta motivirati i druge firme iz metalskog sektora u regiji da primjene ovaj koncept stručnog obrazovanja, kaže se u priopćenju pokretača projekta
U okviru projekta su organizirani i prilagođeni seminari iz oblasti metodike i didaktike za majstore, nastavnike i članove projektnog tima.
Imajući u vidu da majstori inženjeri i nastavnici, u svom radu, imaju obvezu prenijeti znanje i vještine učenicima, ali i definirati kompetencije srednjoškolaca, seminari su bila prilika da unaprijede svoje kompetencije koje će im omogućiti odmak od tradicionalnih i uputiti ih na interaktivne metode rada, dodaje se u priopćenju.
Početkom ove godine u kompaniji GS-TMT d.o.o. otvorena je i radionica za praktični rad učenika, koja je opremljena modernim tehnologijama koje će učenike pripremiti za daljnji rad u okruženju koje im je poznato.
Trenutno se finalizira i priručnik za učenike, koji će služiti kao dodatna literatura za praktičnu nastavu za zanimanja zavarivač, bravar i CNC operater.
U proceduru izrade priručnika uključeni su REZ Agencija, GS-TMT i partnerske škole u projektu, a njegovo predstavljanje se očekuje do kraja školske 2016./2017. godine.
U okviru projekta "Stručno obrazovanje kroz praktičnu nastavu u metalskom sektoru u BiH", u GS-TMT d.o.o. će, po završetku formalnog obrazovanja, biti zaposleno šest mladih ljudi, dok će svi sudionici praktične nastave biti certificirani u Institutu za zavarivanje u Tuzli./drukciji.ba/
Pošast iseljavanja mladih radno sposobnih i obrazovanih ljudi, cijelih obitelji, nadvila se nad Bosnom i Hercegovinom, posebno nad hrvatskim narodom koji s hrvatskim državljanstvom mogu bez ikakvih problema tražiti i naći posao u zemljama Europske unije.
Ide se trbuhom za kruhom (nerijetko za pogačom), a iseljavanju doprinosi i „nezdrava“ politička klima, politički i institucionalni pritisci na Hrvate kojima se uskraćuju mnoga prava koja im kao konstitutivnom narodu u Bosni i Hercegovini pripadaju. Odlaze nezaposleni, ali i oni koji su imali radno mjesto zbog vrlo malih primanja od kojih se ne može živjeti, sastavljati kraj s krajem piše Vitez.info.
Odlaze jer su im mjesečna primanja manja od primanja političkih i drugih visokih dužnosnika koji primaju za tzv odvojeni život, kao da ih je netko na silu odvojio od njihovih obitelji. Sramotno je, najblaže rečeno, da jedan federalni ili državni parlamentarni zastupnik, federalni ili državni tužitelj, sudac…, ima desetostruko, petnaestostruko veća mjesečna primanja (s radom u komisijama, odborima…, sve u radno vrijeme), od plaća radnika u nekim granama gospodarstva, od, recimo, mirovine, svojevremeno nastavnika ili profesora tih vrlih zastupnika o kojima govorimo.
Da li netko od tih spomenutih dužnosnika misli ili planira iseliti, tražeći bolje uvjete rada i života za sebe i svoju obitelj?
Na to zlo, na pošast iseljavanja, ukazuje se svakodnevno iz crkvenih krugova, kulturnih institucija, udruga…, no ozbiljnijih koraka da se odlasci bar smanje ako se već zaustaviti ne mogu, niotkuda. Ponekad su ti odlasci pomodarstvo, „gladne oči“ za dobrim automobilom, luksuznijim životom…, međutim takvi su ipak manjina, a najveći broj ih odlazi iz nužde, tjera ih borba za životnu egzistenciju njihovih obitelji. Neće i ne može ih zaustaviti ni pjesnikova poruka kao „tuđa zemlja ima svoje, ne poznaje jade tvoje, tuđa zemlja ljubi svoga“. Jer, na žalost, njih ne ljubi ni njihova rođena. I pošast iseljavanja traje, traje…, uzima sve više maha.
Iseljavanje nije zaobišlo ni Lašvansku dolinu koja za bosanskohercegovačke prilike ima uspješno gospodarstvo na čelu s Vitezom, općinom koja spada u red razvijenijih, uspješnijih u Federaciji, pa i u Bosni i Hercegovini. To se svakodnevno vidi, zabrinjavajuće je, po stanovima i obiteljskim kućama u kojima nitko ne stanuje, po sve manjim brojem osnovaca, prvopričesnika, krizmanika…
Pokušavaju Vitežani, traže rješenja, kako smanjiti iseljavanje, a zanimljivu inicijativu pokrenuo je predsjednik Udruge viteških poslodavaca, Anto Rajković. Naime, Rajković kroz Udrugu koju vodi pokušava realizirati ideju povećanja plaća uposlenih u tvrtkama Poslovnog centra PC – 96.
„Ni na kraj pameti mi nije nekomu “soliti pamet“, no razvidno je da su i poslodavci jedna od prekinutih karika tog lanca odlazaka u inozemstvo. Plaće su male pa je vrlo često i egzistencija njihovih obitelji ugrožena i nije čudo što i znatan broj onih koji imaju radna mjesta odlazi u potrazi za boljim i sigurnijim materijalnim sutra. Mogućnosti nas gospodarstvenika, govorim o gospodarstvu Viteza, u tomu baš i nisu velike, Ali, dužni smo tražiti mogućnosti u tom smjeru, u granicama mogućnosti, vući, pa makar i male, pozitivne poteze. Jer, „žedni“ su ljudi pozitivnih vibracija, pomaka na bolje, pa i onih relativno malih i neki od onih koji su „na vagi“ – ostati ili otići – prevagnut će na ostanak na rodnoj grudi.“
Kazao je za Vitez.info Anto Rajković, čija tvrtka Ecos upošljava 120 djelatnika (20% uposlenih je visokoobrazovanih), a bavi se trgovinom materijala za vodu i centralno grijanje te proizvodnjom fleksibilnih cijevi koje izvoze u 5 zemalja EU i u sve zemlje nastale nakon raspada Jugoslavije.
„S tim ciljem mi smo u Ecosu od 1. travnja ove godine linearno povećali plaće za 11%, i nadam se da će uskoro biti još takvih primjera. Jasno je, teška su vremena, neke tvrtke to ni u najmanjem postotku ne mogu učiniti, ali neke mogu… Vidjet ćemo…“, kazao nam je Rajković te ukazao kako se nedavno na jedan natječaj u Ecosu za posao jednog djelatnika s VSS spremom javilo njih čak 30.
„To je poruka, pokazatelj, da mladi hoće ostati samo im treba dati priliku za rad, za egzistenciju“, dodaje vlasnik Ecosa, Anto Rajković.
Iako to Rajković ne govori, treba reći da Ecos ima plaće znatno iznad viteškog, federalnog i državnog prosjeka, da radnici imaju vrlo kvalitetan dnevni obrok, nedjeljom ne rade a mjesečno rade samo jednu subotu. Prekovremeni rad se uredno plaća, zdravstveno i mirovinsko osiguranje, državne dažbine, imaju božičnicu i regres… Uz to, Ecos materijalno pomaže viteški sport, kulturu, dobrotvorne i humanitarne akcije… A od nadležnih struktura traže bolje i sigurnije uvjete rada…, manju rastrošnost svih struktura vlasti – izvršne, političke, zakonodavne…, neophodne korake, političke i zakonske poteze i odluke koje će biti na tragu stvaranja boljih uvjeta života i rada svih građana…
Samo tako se može „stati u kraj“ pošasti iseljavanja koja se nadvila nad Bosnu i Hercegovinu i nad narode u njoj.
/vitez.info/
Novotravnički maturanti danas su uz pratnju profesora uz osmjeh i pjesmu te šetnjom kroz grad najavili kraj srednjoškolskog obrazovanja...
Na prodaju je sedam poslovnih prostora sa sanitarijama i ostavama, stupanj dovršenosti niski roh bau sustav, a objekti su izgrađeni u skladu sa projektom firme „Games“ d.o.o. Travnik.
Početna prodajna cijena kreće se od 9.950,67 KM do 26.480,52 KM, a pravo sudjelovanja na licitaciji imaju sve fizičke i pravne osobe.
Više doznajte ovdje /drukciji.ba/
KRIMINALITET
Tikom proteklog vikenda na području Srednjobosanske županije prijavljeno je 8 krivičnih djela, a radi se o 3 krađe, 3 teške krađe, 1 krivotvorenje novca i 1 krivično djelo teške tjelesne povrede.
Dana 05.05.2017.godine oko 20,00 sati građani su u PS Kiseljak anonimno prijavili da je u mjestu Markovići, općina Kiseljak u tiku provalna krađa u obiteljsku kuću. Postupajući po ovoj pravovremenoj prijavi, policijski službenici su na lokalnom makadamskom putu prema mjestu Markovići presreli vozilo „Ford-Fiesta“, registarskih oznaka E19-T-874, u kojem su se nalazili vozač A.V., rođen 1988.godine iz Zavidovića i suvozač N.E. rođen 1992.godine iz Hadžića. Zbog sumnje da su izvršioci krivičnog djela teške krađe, osobe su lišene slobode, te je protiv njih provedena kriminalistička obrada. Također je ustanovljeno i da je A.V. višestruki povratnik u vršenju prometnih prekršaja, te da ima iznos od 3340 KM neplaćenih novčanih kazni, te mu je oduzeto vozilo, kao sredstvo izvršenja prekršaja.
JAVNI RED I MIR
Evidentirano je 9 slučajeva narušavanja javnog reda i mira.
SIGURNOST PROMETA
Dogodilo se 29 prometnih nezgoda, u kojima su 3 osobe lakše povrijeđene.
Tikom vikenda je po različitim osnovama, a najčešće zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i upravljanja vozilom bez položenog vozačkog ispita, iz prometa su isključena 32 vozača. Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u iznosu preko 1,5 promila, slobode je lišeno i zadržano u policijskim stanicama do otrežnjenja ukupno 6 osoba, od kojih 3 u Bugojnu, 2 u Travniku i 1 u Kiseljaku.
Iz prometa su isključena i 4 vozila, a zbog različitih prekršaja iz oblasti prometa uručena su ukupno 384 prekršajnih naloga, dok je mobilnim radarom evidentirano ukupno 56 slučajeva prekoračenja dozvoljene brzine./mup sbk/
Sinoć je u organizaciji Udruge žena „Kraljica Katarina Kosača“ Novi Travnik zajedno u suradnji sa Zajednicom žena HDZ BiH „Kraljica Katarina Kosača“ Županije Središnja Bosna u svadbenom salonu Buba u Vitezu održana „Donatorska večer“ za ginekološki odjel Hrvatske bolnice „Dr. Fra Mato Nikolić“ u Novoj Biloj.
Tisuće vjernika svake se godine okupi u Podmilačju, nadomak Jajca, u svetištu Svetoga Ive Krstitelja. Ekipa Hrvatskog Medijskog Servisa ovih je dana boravila u ovom svetištu. Ovo je svetište jedno od najstarijih u Bosni i Hercegovini. Datira iz 15. stoljeća kada je, vjeruje se, i sagrađena stara crkvica u gotičkom stilu. Ona je preživjela i veliko osmanlijsko osvajanje 1463. godine, ali i pad Jajca 1528. godine. Kada su tijekom Bečkog rata koji je trajao od 1683. do 1699. godine ostali nerazrušen samo franjevački samostani u Kraljevoj Sutjesci, Fojnici i Kreševu opstala je i ona.
Prvi spomen Podmilačja 1461.
Podmilačje se prvi put spominje 1461. godine u povelji posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića koja se čuvala u Fojničkoj kronici iz 17. stoljeća. U njoj se kaže kako kralj: „mnogopoštovanomu, virnom slugi stricu knezu Radovoju za njegova virna, i prava posluženja koja posluži kruni kraljevstva našemu; najprije Gospodinu, i roditelju našemu, dobrga spomenutja Gospodinu kralju Tomašu, i meni Gospodinu kralju Stipanu…“, te mu daje „u Luci (Dnoluci) grad Komotin, i pokraj njega goru Bočac, i pokraj njega goru Čurničku, i Daljevac do Seoca, Cvitkovića, i Podmilačje selo sobi strane Vrbasa sva ta sela š njihovim pravim međami i kotari, i u Jajcu, i u Jezeru kuće njegove, mline, vrtle, i vinograde.“
Od izgradnje do danas crkva Svetog Ive bila je uvijek zborište zajedništva ne samo bosanskih katolika nego i pravoslavaca i muslimana. Taj duh otvorenosti u vjeri i nadi plod je stoljetnog djelovanja i visokog osjećaja za ljudske i narodne potrebe, ali i visokog osjećaja za vrednote Božjeg kraljevstva, piše HMS.
U ožujku 1993. godine Srpska vojska do temelja je razorila svetište Svetog Ive u Podmilačju. To se dogodilo 1. ožujka u 6 sati navečer. Mještani svjedoče da se začula snažna eksplozija prilikom koje je srušena velika crkva Sv. Ive, a u njezinu sklopu i ona stara iz srednjeg vijeka. Sve što je tada spašeno bio je čudotvorni kip Svetoga Ivana Krstitelja.
Svetkovina svetog Ive slavljena i u progonstvu
Svetkovina Sv. Ive slavljena je i u progonstvu, 1993. godine u Cerniku kod Gradiške, 1994. godine u Podhumu kod Livna, Zagrebu i Trogiru, a 1995. godine u Novoj Biloj.
Nakon proteklog rata ova zavjetna crkva u cjelosti je rekonstuirana. U međuvremenu je izgrađena i nova crkva s vanjskim oltarom i župnom kućom.
Prvo je srušenu crkvu zamijenio donirani šator, a potom je izgrađena drvena baraka za molitveni prostor ispod ceste i brvnara za stambeni prostor iznad ceste. Povratkom sve većeg broja župljana počinje izgradnja zavjetne crkvice Svetog Ive u onom obliku kakva je bila u vrijeme njezine izgradnje prije više stotina godina, čime je službeno počela obnova svetišta u Podmilačju. Postrojbe HVO-a, na molbu podmilačkih franjevaca, probile su put uz brdo Grabež iznad svetišta, uz koji su postavljeni drveni križevi za četrnaest postaja od zavjetne kapelice do na vrh Grabeža, gdje se nalazi improvizirani oltar. Ovdje se pobožnost Puta križa obavlja na uočnicu blagdana Sv. Ive, 23. lipnja i na Cvjetni petak.
Podmilačko svetište nadaleko je poznato kao pokorničko i zavjetno mjesto. O tome svjedoče i mnogi zapisi iz prošlosti, posebno oni koji se odnose na mise za bolesnike, koje slave na uočnicu na dan Sv. Ive 24. lipnja i na kojima uz katolike sudjeluju i pripadnici drugih vjera, što je još jedna posebnost ovog svetišta. Uoči samog Ivandana ovdje se skupljaju deseci tisuća vjernika, piše HMS.
Nakon što je dobivena suglasnost Vrhbosanskog ordinarijata počinje se sa izgradnjom nove velike crkve u Podmilačju. S iskopima se započelo u ožujku 2004. godine. Iako izgradnja nove crkve još nije završena ona se gradi tako da je locirana u stijeni na sjevernoj strani doline i zajedno sa starom crkvicom čini široki svečani portal kroz koji se ulazi u dolinu Sv. Ivana.
Legenda prelasku crkve preko Vrbasa
I danas se u narodu priča kako je crkva Sv. Ive prešla noću iz sela Pšenika, koje se nalazi na lijevoj obali Vrbasa, u selo Podmilačje, na desnoj strani, zbog toga što su Turci u nju stjerivali koze. Tom prilikom ostao je u Vrbasu jedan direk koji se, navodno, i sada vidi u vrijeme niskog vodostaja.
Ova narodna predaja nalazi se zapisana u Šematizmu Bosne Srebrene od 1864. godine, a ponovljena je u gotovo svim sljedećim šematizmima. Nju poznaje i fra Antun Knežević koji navodi da se o tome sačuvao kod Theinera izvještaj upućen papi na latinskom jeziku koji u hrvatskom prijevodu glasi: „O čudesnom prijelazu crkve Sv. Ivana Krstitelja iz sela Pšenika u selo Podmilačje.“ Mada nije lako odrediti stvarni sadržaj ove narodne predaje vjeruje se da ona ima svoje povijesno značenje. Možda se time potvrđuje vezanost ove crkve uz grebenski franjevački samostan koji je postojao negdje u blizini sela Pšenik sve od 1945. godine.
Čudotvorno svetište
Čudotvornost svetišta Sv. Ive u Podmilačju mnogi od davnih vremena ističu kao sigurnu činjenicu prisutnu u svijesti i praksi kako katolika tako i pravoslavnih i muslimana. Fra Antun Knežević kazao je kako je njegova majka čuvala kao svetinju i lijek daščicu s krova i komad kreča s pijeskom od crkve Sv. Ive, te neke slučajeve ozdravljenja po zagovoru Sv. Ive kao i one koji su kažnjeni zato što su pokušali crkvu oskvrnuti i opljačkati, piše HMS.
Od 1959. do 1973. godine zabilježena su u Kronici podmilačke župe 42 slučaja ozdravljenja. Posebnu skupinu bolesnika koji dolaze u Podmilačje čine duševni bolesnici.
Neki nepoznati očevidac piše 1896. godine da je hodočnasnika u Podmilačju bilo 7.000 do 8.000. Deset godina poslije dopisnik je izvijestio kako se na blagdan Sv. Ive zgrne „u Podmilačje 8.000 – 10.000 ljudi osim iz Bosne i Hercegovine, Također iz Hrvatske, Slavonije, Srbije, iz same Turske te dodaje da je na „svim željezničkim postajama bila tolika navala svijeta da su i teretne vagone morali prikopčavati i puniti hodočasnicima. Svakakvih se može vidjeti ljudi i nošnja“ Jedan mi željeznički činovnik kaza, da je jutros razgovarao s nekim Turčinom , koji je čak iz Carigrada amo došao, i to bosonog iz poštovanja prema Sv. Ivi“.
Poslije rata pa sve do 1959. godine nije vođena evidancija o proslavi sv. Ive u Podmilačju. Od tada pa dalje imamo dosta pouzdane podatke, koji pokazuju da broj hodočasnika sve više raste. Godine 1959. došli su brojni hodočasnici iz svih krajeva, 1960-ih bilo ih je 14.000 – 15.000. Godine 1968. Već oko 50.000. Tijekom sljedećih deset godina broj hodočasnika kreće se od 50.000 do 60.000. godine 1974. evidentirno je oko 100.000 hodočasnika.
Vrelo Mrtvalj
Uz svetište u Podmilačju vežu se različiti oblici pučke pobožnosti, ali i hodočasnička praksa izrasla iz naroda. Toj praksi pripada i umivanje na vrelu Mrtvalj, koje se u narodu zove izvor Sv. Ive, a koje se smatra ljekovitim i čudotvornim.
Danas sve više hodočasnici, a i domaći uzimaju vodu kao blagoslovljenu i nose u bocama svojim obiteljima i bolesnicima./HMS/
Dom naroda Parlamenta BiH jučer je razmatrao HDZ-ov, odnosno HNS-ov Prijedlog izmjena izbornog zakona BiH, kojim se regulira izbor članova Predsjedništva BiH, te provode odluke ustavnog suda BiH u vezi izbora izaslanika u federalni Dom naroda, te izbora vijećnika u Gradsko vijeće Mostara.
Dvije osobe zadobile su teže, a jedna lakše tjelesne povrede u prometnoj nesreći koja se večeras dogodila u Kaćunima kod Busovače.
Parlamentarna zastupnica u Domu naroda BiH Zdenka Džambas za naš portal govorila je o izmjenama i dopunama izbornog zakona, te o aktualnoj krizi vlasti u Novom Travniku.
O nama
Servis info
Online oglašavanje
IMPRESSUM
Web portal Travnički vjesnik
Email: info@travnicki.ba
Web: www.travnicki.ba
Web & CMS podrška
