.

Konkurentnost BiH prema Direkciji za ekonomsko planiranje BiH

12 Prosinac 2015

S obzirom na veoma nizak životni standard i visok vanjskotrgovinski deficit, pitanje konkurentnosti je veoma važno za BiH. Nepovoljno poslovno okruženje u poređenju sa drugim zemljama je među glavnim razlozima nedovoljnog investiranja u BiH. Isti uzroci vjerovatno odbijaju i strane investitore, pa otuda i nizak nivo izravnih inozemnih ulaganja.

 

BiH je po tom pitanju do sada učinila nedovoljne pomake na što ukazuje da se nalazi na 88. mjestu (od 212 zemalja svijeta u 2014. godini) dok u poređenju sa zemljama iz okruženja zauzima posljednje mjesto u publikaciji Svjetske banke („Doing Business“). Uzimajući u obzir i loš kreditni rejting jasna je poruka potencijalnim investitorima kakav ambijent mogu očekivati ako se odluče investirati u BiH. Zbog toga je od ključnog značaja mjenjati taj ambijent, a sa njim i poruku. Pri tome su ocjene pojedinačnih parametara koji ulaze u zajedničku ocjenu „Doing Business“ - „lakoća poslovanja“, u nivou zadnjeg do pretposljednjeg mjesta u poređenju sa izabranim zemljama.

U nedostatku mogućnosti uticaja na neke vanjske faktore i događaje BiH bi trebala da obrati pozornost na ono što se može relativno jednostavno brzo promjeniti, kao što su eliminacija nepotrebnih administrativnih prepreka i smanjenje broja potrebnih dozvola za početak poslovanja i gradnje. Poseban naglasak treba dati na oblast „ekonomskog prava“ koji se odnose na provođenje ugovora i zaštitu prava investitora. Pored uobičajenih rizika za privlačenje stranog kapitala, treba posebno napomenuti i rizike po osnovu budućih stranih ulaganja u energetski sektor. Naime, značajan dio izravnih inozemnih ulaganja do sada i u narednom periodu se odnosi na ulaganje u velike projekte u oblasti rudarstva i dobijanje električne energije iz uglja (termoelektrane).

Kao problem u budućnosti koji bi mogao smanjiti konkurentnost BiH u privlačenju izravnih inozemnih ulaganja se pojavljuje ograničenje dozvoljene emisije CO2 u Europskoj uniji. Ulaskom BiH u Europsku uniju cijena koju bi BIH plaćala u vidu kazne (plaća se po toni emisije CO2) bi mogla znatno da poveća cijenu proizvodnje električne energije koja se proizvodi u termoelektranama. Time bi se svakako smanjila i konkurentnost u ovoj oblasti u privlačenju izravnih inozemnih ulaganja i što će imati uticaja i na buduća domaća ulaganja u projekte dobijanja električne energije iz uglja.

Drugi značajan rizik za konkurentnost u daljnjem privlačenju izravnih inozemnih ulaganja predstavlja uvođenje sankcija prema BiH od strane Tajništva energetske zajednice koja okuplja zemlje Europske unije i zemlje balkana zbog neusvajanja energetske strategije, ali i usvajanja Zakona o gasu na državnom nivou. To bi u budućnosti moglo prouzrokovati gubitak mogućnosti dobijanja subvencija (do 100 milijuna eura) od strane Europske unije za projekte u energetskom sektoru na koje BiH ima pravo i što će neupitno utjecati i na smanjenje izravnih inozemnih ulaganja u ovoj oblasti.

Sve navedeno ukazuje da iako je Bosna i Hercegovina kao i ostale zemlje Zapadnog Balkana u procesu ekonomske tranzicije ostvarila određene pomake po pitanju ukupne makroekonomske stabilnosti, monetarne stabilnosti i inflacije, strukturalne reforme usmjerene ka poticanju investicija radi jačanja konkurentnosti industrije i izvoza ostaju ključni izazovi kako bi uhvatile priključak u procesu ekonomske konvergencije sa zemljama EU28. /o.t./

 

IMPRESSUM

Udruga za humani i održivi razvoj Klik
Web portal Travnički vjesnik

Email: info@travnicki.ba
Web: www.travnicki.ba

 

 

Web & CMS podrška
nesa