U ponedjeljak prilikom otvaranja manifestacije ekipa HRT-a razgovarala je sa Zvonkom Milasom, državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji je pojasnio kako nas umjetnost povezuje.

- Umjetnost je zahvala Hrvatima izvan Hrvatske za sve ono što čine i što su činili u stvaranju Hrvatske države, ali i zahvala za sve ono što čine danas u očuvanju i vjere i kulture, identiteta, baštine. Upravo večerašnji program ide u tom smjeru. Večeras smo kroz jedan, ja ću ga nazvati, kulturni triptih - kroz film, kroz izložbu, kroz tradicijske napjeve, pokušati pokazati što se to zove kultura Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Kazao je i što će se moći vidjeti u sljedećih tjedan dana?

- Bit će preko 1.000 sudionika s četiri kontinenta, iz jako puno država. Imat ćemo prilike vidjeti jako puno toga, puno okruglih stolova s temama koje su važne za Hrvate izvan Republike Hrvatske, ali i za Hrvate u Hrvatskoj. Bit će nekoliko predstava u Zaprešiću, u HNK-u u Adžinoj, bit će u Velikoj Gorici, u Histrionima, u Rugvici, imat ćemo prilike vidjeti i Ćelavu pjevačicu i Čarugu i jako puno dobrih ostvarenja naših kazališta izvan Republike Hrvatske. Sve ono što ćete moći vidjeti u srijedu i četvrtak govori o identitetu, o vrijednostima koje njeguju Hrvati iz Bosne i Hercegovine i iz Vojvodine. To će se događati na Europskom trgu i pokazat će baštinu u njenom najizvornijem obliku. Jako puno toga, sve ono što Hrvati stoljećima čine, što rade, što njeguju, što čuvaju i što danas mogu pokazati Hrvatima u Hrvatskoj, ali i široj javnosti, pobroja je Milas.

Kultura i jezik nas povezuju, a na pitanje je li emotivna veza sa zemljom njihovih predaka razlog što mladi u sve većem broju se vraćaju u Hrvatsku Milas je rekao kako emocija i ljubav prema domovini nikada ne blijedi.

- Danas, doduše, postoje i nekakve, rekao bih, druge važne stvari koje mladi posebno njeguju. Oni žele danas biti partneri, oni danas žele tražiti mogućnost za suradnju, za ulaganja, za obrazovanje, za sve ono što je mladima potrebno. I u tom smislu želim istaknuti da smo u promjenama zakona koji se dogodio u lipnju prošle godine osnovali i Vladin Savjet za mlade. Dat ćemo im priliku da nam kažu sve što žele, naglasio je Milas.

U sklopu središnjeg programa "Šetnica kulture Hrvata izvan Republike Hrvatske", danas i sutra će se Novi Travnik, Vitez, Kiseljak, Kreševo... predstaviti kroz niz  sadržaja koji spajaju tradiciju i autentični identitet Hrvata Središnje Bosne

U sklopu ovogodišnje manifestacije „Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske“, zagrebački Europski trg na nekoliko je danas postao središte susreta, zajedništva i očuvanja kulturne baštine. Posebnu pozornost posjetitelja privuklo je predstavljanje gradova i općina iz Srednje Bosne, regije koja stoljećima njeguje neizbrisiv hrvatski identitet, bogatu tradiciju i autohtone običaje, piše centralna.ba.

​Kroz pjesmu, ples, tradicionalne obrte i nezaobilaznu gastronomsku ponudu, brojni Zagrepčani i njihovi gosti imali su priliku iz prve ruke doživjeti duh Viteza, Kiseljaka, Kreševa, Žepča, Busovače, Novog Travnika i drugih srednjobosanskih krajeva.

​Manifestacija je privukla velik broj posjetitelja, ali i visokih dužnosnika iz političkog, kulturnog i društvenog života Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Cilj ovog susreta bio je jasniji nego ikada – snažnije povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske s Hrvatima u BiH, koji u Srednjoj Bosni čine neizostavan stup opstojnosti i kulturnog bogatstva.

​„Ovo nije samo prilika da pokažemo naše narodne nošnje i gastronomske specijalitete, već da pošaljemo poruku zajedništva. Srednja Bosna ima golemo povijesno i kulturno blago koje želimo podijeliti s našim sunarodnjacima u Hrvatskoj, ali i potaknuti gospodarsku te turističku suradnju“, poručili su predstavnici delegacija iz Srednje Bosne.

​Od čuvenih kreševskih potkova do viteških delicija i Novotravničkih čuvara tradicije

​Štandovi na Europskom trgu prštali su bojama i mirisima. Posjetitelji su mogli vidjeti i kupiti:

​-Rukotvorine i stare zanate: Demonstraciju kovačkih vještina iz Kreševa, poznatog po tradiciji potkivanja jaja.
​-Gastronomske delicije: Autohtone sireve, domaće pite, domaće likere i tradicionalne slastice rađene po receptima naših baka.
​-Kulturni program: Nastupe kulturno-umjetničkih društava (KUD Stari Hrast Novi Travnik) koji su uz zvuke harmonike i tradicionalno kolo oživjeli duh srednjobosanskog kraja na zagrebačkim ulicama.

Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske završava u nedjelju, 31. svibnja, kada će u Matici iseljenika biti predstavljena posebna poštanska marka.