Razlog tome je usklađivanje kalendarske godine s astronomskom godinom, da ne bi s vremenom Nova godina pala u ljeto, a grožđe dozrijevalo u prosincu ili siječnju. Tako mjesec veljača, koji inače ima 28 dana, u prijestupnoj godini ima 29 dana.

U julijanskom kalendaru prijestupne godine su sve djeljive s 4. Reformom kalendara 1582. godine novi gregorijanski kalendar dodaje uvjet da su godine djeljive sa 100 prijestupne samo ako su djeljive i s 400. Dakle, od reforme prijestupne godine u gregorijanskom kalendaru su 1600., 2000. i 2400., a nisu godine 1700., 1800., 1900. i 2100. jer nisu djeljive s 400.

Za prijestupnu godinu vezuju se različita vjerovanja i mitovi, neki je smatraju i nesretnom godinom, te tada ne započinju ozbiljne poslove. Tipičan primjer je vjerovanje koje se razvilo na Balkanu, jeste da se prijestupne godine ne valja vjenčavati, jer se smatra da brak koji je počeo te godine neće opstati. Ako ipak dođe do vjenčavanja, poželjno je da djevojka zaprosi momka, a ako on odbije mora da joj pokloni poljubac i par svilenih rukavica.

Prijestupne godine ne sadi se voće, jer ono posađeno te godine – rađa svake druge, a prema nekim vjerovanjima, i svake četvrte. Međutim, znatno je bolja jesenja sadnja u odnosu na proljetnu, te svi oni koji su u mogućnosti trebalo bi da svoje zasade zasnuju tijekom jeseni.

Zanimljivo je također da je u Irskoj zakonom propisan poklon od 100 funti bebama rođenim prijestupne godine.

Također postoji termin, “prijestupna djeca”, za rođene 29. veljače. Oni rođendane slave svake četvrte godine. /d.b./