8. mart/ožujak kao Dan žena ustanovljen je kao znak sjećanja na veliki protest žena zaposlenih u tvornici tekstila u New Yorku 8. marta/ožujka 1857. godine. Radnice su protestirale zbog loših uvjeta rada i niskih plaća. Ubrzo je ustanovljena tradicija, pa je u narednim godinama 8. marta/ožujka redovno organizirana protestna šetnja, a najmasovnija je bila 1908. godine, kada je 15.000 žena marširalo kroz New York.
Tako je 1910. godine na prijedlog Clare Zetkin Međunarodna konferencija žena u organizaciji Socijalističke Internacionale ustanovila obilježavanje 8. marta/ožujka kao Dana žena.
Europske zemlje poput Danske, Njemačke, Švicarske i Austrije su po prvi put obilježile Međunarodni Dan žena 1911. godine masovnim demonstracijama za pravo glasa, rada, edukacije, pravo na učešće u političkom životu i ukidanje diskriminacije.
Nesumnjivo je da su prava žena danas mnogo veća nego što su bila u prošlosti, ali je i simbolika praznika 8. marta/ožujka u velikoj mjeri izmijenjena. U većini zemalja, a u BiH je to već tradicija sinonim za 8. mart/ožujak je kupovina cvijeća ili drugih poklona kao znak pažnje pripadnicama ljepšeg spola.
Međutim, zanemarena je ona prava poruka koju bi taj praznik trebao da nosi, a to je konstantno preispitivanje položaja i prava žena u današnjem društvu. Pod tim se podrazumijevaju i prava radnica, borba protiv nasilja nad ženama, veća zastupljenost žena u institucijama vlasti i općenito ravnopravnost u društvu.
Danas, osim malobrojnih nevladinih organizacija rijetko se ukazuje na istinski smisao Dana žena.
Iako su Ujedinjeni narodi još 1977. godine 8. mart/ožujak proglasili Međunarodnim danom za prava žena i za mir, situacija se ni danas u mnogim zemljama svijeta nije značajno promijenila, te su žene izložene brojnim vidovima diskriminacije.
Prva zabilježena zvanična proslava 8. marta/ožujka u BiH, organizovana je 1913. godine, kada se u Sarajevu na proslavi okupilo oko 2.000 žena svih vjeroispovijesti, iako su njihova prava bila minimalna. Tijekom Socijalističke Jugoslavije obilježavanje Dana žena u velikoj mjeri je svedeno na klasični potrošački praznik, što je u velikoj mjeri slučaj i danas.
Istinska promjena za žene u praksi bila bi da društvo, poslodavci i općenito javnost promijene gledište po pitanju uloge žena u društvu, i to konkretno da se npr. ženama na intervjuima za posao ne postavlja pitanje o planovima za rađanje djece ili braka, zatim da žene koje zatrudne ne gube posao, ili da sve porodilje u državi imaju jednaka primanja. To bi bile istinske promjene i konkretni potezi u poštovanju Dana žena.
Međutim, bez obzira na trenutno stanje, poklonite pažnju suprugama, majkama, sestrama ili kolegicama danas ali i svaki drugi dan. Ukazujte na diskriminaciju u nadi da ćemo uskoro doživjeti društvo jednakopravnosti.
„Travnički vjesnik“ svim pripadnicama ljepšeg spola želi sretan Dan žena. /klix.ba, vijesti.ba, travnicki.ba/