Privatne kladionice, naime, zaključno sa 28. travnja isplatile su čak 345,4 milijuna KM dobitaka do 100 KM, koji se po postojećem zakonu uopće ne oporezuje. Da su se ovi iznosi oporezivali s deset posto, koliko iznosi porez na dohodak, država bi imala prihode od 35 milijuna KM.

U korist proračuna

Na stolu Vlade nalazi se nekoliko prijedloga izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću, koji će poslužiti za konačnu izradu zakonskog rješenja na kojem se uvelike radi.

Prema prijedlozima koje su dostavili federalni poslanici Amir Zukić i Omer Škaljo, "priređivači igara dužni su da prilikom svake uplate za klađenje na teret igrača od svakog pojedinačnog uplaćenog iznosa obustaviti naknadu od 10 posto".

Ove uplate, kaže se u izmjenama zakona koje predlažu ta dvojica poslanika, bile bi doznačene u korist proračuna FBiH ili Zavoda PIO/MIO, i to, što je jedna od krucijalnih izmjena, prema sjedištu općine u kojoj se nalazi uplatno mjesto kladionice, a ne tamo gdje je njeno sjedište.

Budu li prihvaćene izmjene Zakona o igrama na sreću po navedenom modelu, Zavodu PIO/MIO za isplatu mirovina tijekom godine bi moglo biti doznačeno 105 milijuna KM, što bi znatno rasteretilo mirovinski sustav te omogućilo isplatu penzija bez kašnjenja.

U obrazloženju ponuđenih izmjena Zakona, Zukić i Škaljo pojašnjavaju da postojećim zakonskim rješenjem priređivači igara na sreću klađenja zasnovana na snimljenim događajima, a to su snimci utrka konja ili pasa, računarski generiranih događaja poput izbora slučajnih brojeva, tek plaćaju mjesečnu naknadu od 300 KM.

RNG igre

No, da kladionice upravo na ove, takozvane RNG igre najviše dobivaju novca, svjedoči podatak da je od ukupno inkasirana 222 milijuna KM od registriranih kladionica u prva dva mjeseca 2016. na RNG igre otišlo čak 195 milijuna KM, dakle 87 posto.

- Predloženim izmjenama Zakona sve igre na sreću bile bi jednako tretirane te oporezovane s deset posto, čime bi se smanjila mogućnost za zloupotrebe, a pojednostavio bi se i sistem kontrole obračuna i naplate naknada - kazali su Škaljo i Zukić u obrazloženju izmjena Zakona.

Ukupno 2.442 registrirane poslovnice kladionica

Prema podacima iz Porezne uprave, 13 kladionica u FBiH ima ukupno 2.442 registrirane poslovnice, odnosno uplatna mjesta. Najviše je uplatnih mjesta u SŽ, odnosno njih 430. Potom slijedi TŽ sa 404 uplatna mjesta, ŽSB sa 375, HNŽ sa 359, ZDŽ sa 358, USŽ sa 231, ZHŽ sa 110, HBŽ sa 88, PŽ sa 54 i BPŽ sa 33 poslovnice kladionica. /avaz.ba/