U noći sa subote na nedjelju došlo je ozbiljnog narušavanja javnog reda i mira u 15. bečkom okrugu Rudolfsheim-Fünfhaus.

Sve je počelo od naizgled bezazlene svađe dvije grupe gostiju tamošnjeg kafića. Jedni su željeli igrati pikado, a drugi plesati u središnjem dijelu kafića, piše Radiosarajevo.ba. 

Dvije grupe gostiju povezivalo je to što dolaze s prostora bivše Jugoslavije i što su svi bili u alkoholiziranom stanju.

Verbalna prepirka ubrzo je eskalirala u tučnjavu u kojoj je sudjelovalo desetak muškaraca i žena porijeklom iz BiH, Srbije i Hrvatske.

"Dvije osobe zadobile su lakše ozljede. U tučnjavi su sudjelovale tri žene i sedam muškaraca, starosti između 25 i 61 godine. Svi su bili pijani u vrijeme incidenta. Još uvijek ih saslušavamo", rekao je Daniel Fürst, glasnogovornik policije. 

Najgore je prošla 38-godišnja žena kojoj je, zbog ozljede lica, pomoć ukazana u bolnici.

/vecernji.ba/

Njemačka socijaldemokratska stranka (SPD) je nakon najgoreg izbornog rezultata u poslijeratnoj povijesti isključila mogućnost nastavka tzv. velike koalicije s demokršćanima i najavila odlazak u oporbu, dok izbornu pobjednicu Angelu Merkel očekuje mukotrpno sastavljanje vladajuće koalicije.

Večeras završava naša koalicija s Unijom CDU/CSU. Ja ću kao predsjednik SPD-a voditi oporbu u Bundestagu, najavio je predsjednik SPD-a Martin Schulz obraćajući se okupljenima u stranačkom stožeru u Berlinu nakon objavljivanja prvih rezultata po kojima su socijaldemokrati pretrpjeli težak poraz i s 20,2 posto ostvarili najgori poslijeratni rezultat.

Potpuno je jasno da je ovaj rezultat jasan signal birača da smo mi sada oporbena stranka, rekao je Schulz i time potvrdio prijašnje izjave nekih čelnika stranke o odlasku SPD-a u oporbu. SPD neće voditi nikakve koalicijske pregovore. To je u potpunosti isključeno, rekao je predsjednik zastupničkog kluba socijaldemokrata u Bundestagu Thomas Oppermann.

On je objasnio da će kao najjača stranka oporbe predstavljati “utvrdu demokracije” u svjetlu činjenice da je s 13,5 posto u parlament ušla desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD). Ulazak AfD-a je povijesni rez preko kojeg niti jedan demokrat ne može samo tako prijeći, rekao je Schulz.

Uniji CDU/CSU s kancelarkom Angelom Merkel predstoje pregovori o sastavljanju koalicije. Nakon odluke SPD-a o odlasku u oporbu politički je još jedino moguća koalicija sa strankom Zeleni i liberalima iz FDP-a. Ovakva konstelacija je od lipnja ove godine na vlasti u saveznoj pokrajini Schleswig Holstein, podsjeća HRT.

Očekuje se da bi sastavljanje tzv. Jamajka koalicije (nazvane tako zbog boja stranaka, crne, žute i zelene) bilo mukotrpno zbog velikih razlika u političkim programima pojedinih stranaka. To posebice vrijedi za razlike između Kršćansko-socijalne unije (CSU) koja slovi za konzervativniji dio Unije i stranke Zeleni koja ne mnogim područjima zastupa suprotne interese od bavarskog CSU-a.

Prema rezultatima izlaznih anketa javnog servisa ARD-a, Unija CDU/CSU osvojila je 32,5 posto glasova, a slijedi Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) s osvojenih 20 posto. Riječ je o najgorem izbornom rezultatu njemačkih socijaldemokrata od 1949. godine.

Desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD) je prema izlaznim anketama osvojila 13,5 posto glasova, Liberalno-demokratska stranka (FDP) 10,5, stranka Zeleni 9,5 te stranka Ljevica 9 posto glasova

/hms/

Bosna i Hercegovina zaključila je niz međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju, na osnovu kojih su regulirana i prava koja se odnose na ostvarivanje besplatne zdravstvene zaštite za vrijeme boravka u inozemstvu, piše Radiosarajevo.ba. 

Prema ovim sporazumima, osigurani bh. građani zdravstvenu zaštitu u državi ugovornici mogu ostvariti na temelju prethodno izvađenog obrasca, odnosno potvrde o pravu korištenja zdravstvene zaštite za vrijeme privremenog boravka u inozemstvu. 

"Navedene obrasce odnosno potvrde izdaju županjski zavodi zdravstvenog osiguranja za one države ugovornice s kojim je zaključen odnosno preuzet sporazum o socijalnom osiguranju koji predviđa pružanje zdravstvenih usluga na teret nadležnog nositelja zdravstvenog osiguranja. S navedenim obrascem odnosno potvrdom, osigurane osobe se javljaju nositelju zdravstvenog osiguranja države ugovornice, koji će im, kada je to predviđeno međunarodnim ugovorom, izdati dokument koji pokriva troškove hitnih odnosno neophodnih zdravstvenih usluga, odnosno usluga koje se ne mogu odložiti do povratka u BiH", objasnili su za Radiosarajevo.ba iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

Kako je potvrđeno u ovom Zavodu, ukoliko međunarodni ugovor ne predviđa pružanje zdravstvenih usluga na teret nadležnog nositelja zdravstvenog osiguranja, osiguranici će platiti pruženu zdravstvenu uslugu, te, po povratku u BiH, kod nadležnog županijskog zavoda, mogu podnijeti zahtjev za refundaciju troškova pruženih hitnih zdravstvenih usluga.

Naša zemlja ima zaključen Međunarodni sporazum o socijalnom osiguranju s Austrijom, Belgijom, Crnom Gorom, Nizozemskom, Hrvatskom, Mađarskom, Makedonijom, Njemačkom, Slovenijom, Srbijom, Turskom, Italijom, Luksemburgom.

Također, osim ovih zemalja, i u Velikoj Britaniji, Češkoj i Slovačkoj regulirana je besplatna zdravstvena zaštita za osigurane bh. građane na taj način da im nije potrebna potvrda nego je važno da uz sebe posjeduju bh. putovnicu. 

Osim ovoga, vrlo malo građana u BiH je upoznato s pogodnostima u vezi s plaćanjem koje postoje prilikom liječenja bh. državljana u modernim klinikama u inozemstvu.

"Liječenje u inozemstvu na teret sredstava Fonda solidarnosti FBiH regulirano je Pravilnikom o uvjetima i postupku upućivanja osiguranih osoba na liječenje u inozemstvu koji propisuje oboljenja, uvjete i postupak upućivanja osiguranih osoba na liječenje u inozemstvo“, kažu u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

Istaknuto je da pacijenti iz BiH imaju pravo na besplatno liječenje jedanaest bolesti na klinikama u inozemstvu napominjući da Zavod snosi sve troškove u takvim slučajevima uključujući i prijevoz i troškove pratitelja.

Zato, prije nego što krenete u jednu od navedenih zemalja, s ovjerenom zdravstvenom knjižicom, posjetite svoj Županijski zavod zdravstvenog osiguranja te zatražite potvrdu o pravu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu.

/vecernji.ba/

Irma trenutačno prolazi sjeverom Kube, ali oslabila je na kategoriju 4 što donosi vjetrove do 250 kilometara na sat. Bez obzira na slabljenje, ovaj uragan i dalje je vrlo snažan...

Muslimani u Bosni i Hercegovini i čitavom svijetu, Americi, Aziji, Europi i na Balkanu danas dočekuju prvi dan Kurban-bajram, blagdan prinošenja žrtve ili Hadžijski-bajram, kada vjernici odlaze na hadž.

Vjeruje se da je na vrhuncu moći IS oko 1,600 Marokanaca otputovalo u Irak i Siriju, čime su postali jedna od najvećih nacionalnih grupa u kalifatu, ali je u međuvremenu oko polovica od tog broja ubijena.

Hrvatska je ovih dana obilježila 22. obljetnicu vojnoredarstvene operacije Oluja kojom je od srpske okupacije oslobođena četvrtina teritorija međunarodno priznate Republike Hrvatske, uništena tzv. Republika Srpska krajina i san o velikoj Srbiji.

No, ne samo to. Oluja je bila presudna i za sapas Bihaćke krajine, kojoj je prijetila sudbina Srebrenice. Njome je Milošević prisiljen na potpisivanje Daytonskog sporazuma, kojim je zaustavljen rat i sačuvana Bosna i Hercegovine, koja je po međunarodnom mirovnom sporazumu definirana kao federacija dva entiteta Republike Srpske i Federacije BiH i tri konstitutivna naroda hrvatskog, bošnjačkog i srpskog.

Vojne preteče Oluje u BiH

S druge, pak, strane u BiH su stvarane pretpostavke za uspiješnu izvedbu “Oluje, podsjeća Hrvatski Medijski Servis

Nakon akcije “Zima 94” od 29.studenog do 24.prosinca 1994.s ciljem zaustavljanja srpske agresije na Bihać, snage Hrvatske vojske i HVO zauzele su Dinaru, dio Livanjskog polja i stvorile uvjete za nove akcije. Od 4. do 11. lipnja 1995. godine akcijama “Skok 1” i “Skok 2” ovladani su prostori za oslobadanje B.Grahova, Glamočkog polja i puta Glamoč-B.Grahovo.

U vrijeme kada je u BiH buktio rat, prijetila opasnost da agresor ostvari svoje ciljeve i zaokruži teritorije u BiH i RH, hrvatsko vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tudmanom i Predsjednikom Predsjedništva RBiH, (faktički bošnjačkim ratnim entitetom) Alijom Izetbegovićem uz blagoslov američkog predsjednika Clintona, 22.srpnja 1995.godine u Splitu potpisuju povijesni Medunarodni “Splitski sporazum”, kojim je omogućeno korištenje teritorije BiH u svrhu zajedničke borbe protiv oružanih formacija  RS i tadašnje JNA. Puni naziv sporazuma je: “Deklaracija o oživotvorenju sporazuma iz Wosingtona, zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanja politickog rjesenja sukladno naporima medunarodne zajednice. Ovom sporazumu posredovao  je tadasnji predsjednik Republike Turske Sulejman Demirel.

U Hrvatskoj 700.000 izbjeglica iz BiH

Nakon toga akcijom “Ljeto 95” od 25. do 30.srpnja snage HV i HVO  su ovladale Grahovom i Glamočem čime su stvoreni uvjeti za oslobodilačku akciju “Oluja” 5.kolovoza 1995.godine.

U to vrijeme u Republici Hrvatskoj nalazilo se oko 700.000 izbjeglica, Hrvata i Bosnjaka prognanih iz BiH o kojima su se brinule vlasti RH.

Taj 6.kolovoza 1995.godine za hrvatski i bosnjacki narod u BiH je jedan od najznačajnijih datuma u proteklom ratu, smatra zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta F BiH Slavica Josipović.

Što se dogodilo 6. kolovoza?

Dan nakon početka Oluje na povijesnom Koranskom mostu u Trzačkoj Rašteli spojile su se snage HV i Armije RBiH, čime je deblokiran bihaćki okrug nakon 1201 dan gdje su se u okruženju nalazilo oko 300.000 stanovnika i kojem je prijetila sudbina Srebrenice, podsjeća Josipović.

Prisjetimo se povijesnog susreta dva generala: Generala HV Marijana Marekovica i Generala Armije RBiH  Atifa Dudakovica zapovjednika 5. Korpusa Armije RBiH, u nazocnosti Ivana Prše zapovjednika HVO Bihać i ostalih, kada je general Dudakovic rekao:” Gospodine generale, dobro došli. Čekali smo vas dugo, ali napokon smo se sreli”.

Srušene dvije paradržave

Taj dan je srušen koncept velike Srbije, uništene dvije paradržave: SAO Krajina i Autonomna pokrajina zapadna Bosna, stvoreni uvjeti za završetak rata u BiH, kao i donošenje Mirovnog sporazuma. Nakon toga u pobjedničkom duhu vojnim akcijama Maestral od 8.do 15.rujna osloboden je Kupres, Jajce, Mrkonjić Grad, a akcijom “Južni potez”, od 8. do 12 listopada pobjedničke snage HV i HVO su  bile pred Banja Lukom kada su zaustavljene po zahtijevu Vlade SAD. Nakon toga je potpisan Dejtonski mirovni sporazum.

Josipović smatra kako je 6. kolovoza iznimno važan datum kako za hrvatski, tako i za bošnjački narod, te da bi ga kao takvog trebalo posebno obilježavati. No njezina prošlogodišnja inicijativa u Zastupničkog domu parlamenta F BiH od bošnjačkih zastupnika bila je ignorirana, dok bošnjački mediji i dalje minimiziraju važnost “Oluje”, vojnih akcije prije i nakon nje za opstanak BiH.

/HMS/