Irma trenutačno prolazi sjeverom Kube, ali oslabila je na kategoriju 4 što donosi vjetrove do 250 kilometara na sat. Bez obzira na slabljenje, ovaj uragan i dalje je vrlo snažan...

Muslimani u Bosni i Hercegovini i čitavom svijetu, Americi, Aziji, Europi i na Balkanu danas dočekuju prvi dan Kurban-bajram, blagdan prinošenja žrtve ili Hadžijski-bajram, kada vjernici odlaze na hadž.

Vjeruje se da je na vrhuncu moći IS oko 1,600 Marokanaca otputovalo u Irak i Siriju, čime su postali jedna od najvećih nacionalnih grupa u kalifatu, ali je u međuvremenu oko polovica od tog broja ubijena.

Hrvatska je ovih dana obilježila 22. obljetnicu vojnoredarstvene operacije Oluja kojom je od srpske okupacije oslobođena četvrtina teritorija međunarodno priznate Republike Hrvatske, uništena tzv. Republika Srpska krajina i san o velikoj Srbiji.

No, ne samo to. Oluja je bila presudna i za sapas Bihaćke krajine, kojoj je prijetila sudbina Srebrenice. Njome je Milošević prisiljen na potpisivanje Daytonskog sporazuma, kojim je zaustavljen rat i sačuvana Bosna i Hercegovine, koja je po međunarodnom mirovnom sporazumu definirana kao federacija dva entiteta Republike Srpske i Federacije BiH i tri konstitutivna naroda hrvatskog, bošnjačkog i srpskog.

Vojne preteče Oluje u BiH

S druge, pak, strane u BiH su stvarane pretpostavke za uspiješnu izvedbu “Oluje, podsjeća Hrvatski Medijski Servis

Nakon akcije “Zima 94” od 29.studenog do 24.prosinca 1994.s ciljem zaustavljanja srpske agresije na Bihać, snage Hrvatske vojske i HVO zauzele su Dinaru, dio Livanjskog polja i stvorile uvjete za nove akcije. Od 4. do 11. lipnja 1995. godine akcijama “Skok 1” i “Skok 2” ovladani su prostori za oslobadanje B.Grahova, Glamočkog polja i puta Glamoč-B.Grahovo.

U vrijeme kada je u BiH buktio rat, prijetila opasnost da agresor ostvari svoje ciljeve i zaokruži teritorije u BiH i RH, hrvatsko vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tudmanom i Predsjednikom Predsjedništva RBiH, (faktički bošnjačkim ratnim entitetom) Alijom Izetbegovićem uz blagoslov američkog predsjednika Clintona, 22.srpnja 1995.godine u Splitu potpisuju povijesni Medunarodni “Splitski sporazum”, kojim je omogućeno korištenje teritorije BiH u svrhu zajedničke borbe protiv oružanih formacija  RS i tadašnje JNA. Puni naziv sporazuma je: “Deklaracija o oživotvorenju sporazuma iz Wosingtona, zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanja politickog rjesenja sukladno naporima medunarodne zajednice. Ovom sporazumu posredovao  je tadasnji predsjednik Republike Turske Sulejman Demirel.

U Hrvatskoj 700.000 izbjeglica iz BiH

Nakon toga akcijom “Ljeto 95” od 25. do 30.srpnja snage HV i HVO  su ovladale Grahovom i Glamočem čime su stvoreni uvjeti za oslobodilačku akciju “Oluja” 5.kolovoza 1995.godine.

U to vrijeme u Republici Hrvatskoj nalazilo se oko 700.000 izbjeglica, Hrvata i Bosnjaka prognanih iz BiH o kojima su se brinule vlasti RH.

Taj 6.kolovoza 1995.godine za hrvatski i bosnjacki narod u BiH je jedan od najznačajnijih datuma u proteklom ratu, smatra zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta F BiH Slavica Josipović.

Što se dogodilo 6. kolovoza?

Dan nakon početka Oluje na povijesnom Koranskom mostu u Trzačkoj Rašteli spojile su se snage HV i Armije RBiH, čime je deblokiran bihaćki okrug nakon 1201 dan gdje su se u okruženju nalazilo oko 300.000 stanovnika i kojem je prijetila sudbina Srebrenice, podsjeća Josipović.

Prisjetimo se povijesnog susreta dva generala: Generala HV Marijana Marekovica i Generala Armije RBiH  Atifa Dudakovica zapovjednika 5. Korpusa Armije RBiH, u nazocnosti Ivana Prše zapovjednika HVO Bihać i ostalih, kada je general Dudakovic rekao:” Gospodine generale, dobro došli. Čekali smo vas dugo, ali napokon smo se sreli”.

Srušene dvije paradržave

Taj dan je srušen koncept velike Srbije, uništene dvije paradržave: SAO Krajina i Autonomna pokrajina zapadna Bosna, stvoreni uvjeti za završetak rata u BiH, kao i donošenje Mirovnog sporazuma. Nakon toga u pobjedničkom duhu vojnim akcijama Maestral od 8.do 15.rujna osloboden je Kupres, Jajce, Mrkonjić Grad, a akcijom “Južni potez”, od 8. do 12 listopada pobjedničke snage HV i HVO su  bile pred Banja Lukom kada su zaustavljene po zahtijevu Vlade SAD. Nakon toga je potpisan Dejtonski mirovni sporazum.

Josipović smatra kako je 6. kolovoza iznimno važan datum kako za hrvatski, tako i za bošnjački narod, te da bi ga kao takvog trebalo posebno obilježavati. No njezina prošlogodišnja inicijativa u Zastupničkog domu parlamenta F BiH od bošnjačkih zastupnika bila je ignorirana, dok bošnjački mediji i dalje minimiziraju važnost “Oluje”, vojnih akcije prije i nakon nje za opstanak BiH.

/HMS/

U srijedu, nešto iza 10 sati, u kamenolomu građevinske kompanije ‘Sarađen’ d.o.o. u Dubravi kod Tisnoga poginuo je radnik.

U političkim krugovima i medijima posljednjih mjeseci dosta se spekulira o tome da je Njemačka pokrenula novu inicijativu uređenja BiH kao građanske države, a da se službeni Zagreb tome protivi. Iz Ministarstva vanjskih poslova Njemačke za klix.ba su rekli da Njemačka zagovara transformaciju BiH u demokratsku državu s vladavinom prava.

Na pitanje o tome jesu li točne tvrdnje da je Njemačka definirala novi pristup BiH iz Ministarstva vanjskih poslova Njemačke rekli su da oni snažno podržavaju europsku perspektivu naše zemlje te da će nastaviti aktivno podupirati njen reformski proces.

“Njemačko-britanska inicijativa iz 2014. godine koja je dovela do novog pristupa i Agende za reformu EU, pokazuje našu namjeru da napredujemo u procesu pridruživanja EU. Smatramo da regionalna suradnja igra važnu ulogu, zato smo stvorili Berlinski proces koji ima za cilj jačanje dobrosusjedskih odnosa i time ubrzanje pristupanja EU”, kazali su iz Ministarstva vanjskih poslova Njemačke.

Dodaju da je ministar vanjskih poslova Njemačke Sigmar Gabriel jasno rekao kako Njemačka smatra da perspektiva Bosne i Hercegovine za EU mora biti stvarna i opipljiva te da se u tu svrhu EU i njene države članice moraju angažovati i to silovito u prevladavanju prepreka i interesa koji usporavaju reforme. Ističu da ova inicijativa, koja se sada naziva “Berlin Plus”, ima za cilj povećati pozornost i podršku Zapadnom Balkanu, kako u Njemačkoj, tako i u EU.

“Njemačka zagovara transformaciju BiH u suvremenu demokratsku državu s vladavinom prava. Napredovanjem pristupanja EU, BiH će morati provesti pravnu stečevinu, odnosno skup zajedničkih standarda i pravila EU koji također sadrže osnovne demokratske standarde. To je preduvjet za ulazak u EU. U nekom trenutku to će zahtijevati ustavne (i izborne) reforme, također provodeći odluke Europskog suda za ljudska prava. Međutim, za sada, Njemačka smatra da bi se svi napori trebali usredotočiti na provedbu ključnih socioekonomskih reformi i reformi usmjerenih na jačanje vladavine prava”, rekli su u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke.

Mediji često spominju verbalne okršaje hrvatskih i njemačkih dužnosnika zbog neslaganja kada je riječ o BiH. Iz Ministarstva vanjskih poslova Njemačke kazali su za Klix.ba da zemlje članice EU raspravljaju o tome kako najbolje poduprijeti reformsku putanju Bosne i Hercegovine prema članstvu u EU.

“Takve ambiciozne rasprave među državama članicama EU, naravno, ponekad uključuju i različita stajališta o reformskim prioritetima ili redoslijedu. To ne znači da Njemačka favorizuje interes jedne skupine nad drugima”, naveli su iz ministrarstva.

Ističu da Vlada u Njemačkoj pozdravlja nedavni napredak u procesu izrade Upitnika Komisije Europske unije.

“Međutim, njemačka vlada vrlo je zabrinuta zbog neprestane političke blokade u vezi s hitno potrebnim reformama. Zato pozivamo sve političare da se vrate u značajne rasprave usmjerene na učinkovito provođenje reformskog programa”, rekli su iz Ministarstva vanjskihposlova Njemačke.

Ističu da su borba protiv korupcije, jačanje vladavine prava i jačanje infrastrukture ključni prioriteti kada se radi o privlačenju investicija, odnosno ulaganja koja bi građanima Bosne i Hercegovine omogućila veći broj radnih mjesta i pružila im bolje perspektive.

“Žalosno je što su četiri infrastrukturna projekta predložena za Bosnu i Hercegovinu, a koji su usvojeni na summitu ‘Berlinskog procesa’ u Trstu, na čekanju jer Bosna nije pristupila ugovoru o transportnoj zajednici niti je pronašla politički konsenzus o zakonu o trošarinama na gorivo.

Povećanje trošarina na gorivo važno je za poboljšanje prometne infrastrukture u BiH, uključujući koridor 5C. To će donijeti više beneficija Bosni: jačanje gospodarstva i konkurentnosti zemlje, dovođenje novih investicija, stvaranje novih radnih mjesta, smanjenje vremena putovanja i omogućavanje lokalnim proizvođačima da dobiju svoje proizvode na međunarodna tržišta na vrijeme”, zaključili su iz Ministarstva vnjskih poslova Njemačke.

/vecernji.ba/

U vrijeme kada su mnogi odlučili potražiti sreću u inozemstvu, jedan primjer govori o tome kako inozemstvo za neke nije uvijek “obećana zemlja”.

Na područje Policijske uprave splitsko-dalmatinske upućeno je ukupno 20 policijskih službenika iz Bosne i Hercegovine, Češke, Slovačke, Poljske, Njemačke, Italije te Francuske.