Na Konferenciji predsjednika parlamenata država zapadnog Balkana koja je protekloga tjedna održana u Budimpešti u izaslanstvu Bosne i Hercegovine bila je i predsjedateljica Doma naroda P FBIH Lidija Bradara.

U tjednu na izmaku najviši hrvatski dužnosnici u BiH poduzeli su svojevrsnu diplomatsku ofanzivu kako bi upoznali najvažnije međunarodne dužnosnike u BiH, europske parlamentarce i čelnike EU s prijedlozima Izmjena Izbornog zakona i opasnostima po BiH ukoliko se taj zakon ne izmjeni, piše Hrvatski Medijski Servis.

Čini se kako je ovaj potez bio nužan zbog brojnih neistina koje svakodnevno javnosti plasira političko i medijsko Sarajevo, kako bi diskreditiralo prijedloge HNS BiH, zadržalo satus quo, očito planirajući ponovnu majorizaciju Hrvata, nesvjesno kako takvim pristupom svjesno illi ne ruše BiH.

Dok je predsjedatelj Predsjedništva BiH, predsjednik HDZ BiH i HNS Dragan Čović u Strasbourgu o nužnosti izmjena Izbornog zakona govorio članovima Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta, te s dosadašnjim pomacima na europskom putu upoznao predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska i šeficu vanjske i sigurnosne politike EU Federicu Mogherini za to vrijeme su hrvatski parlamentarci u BiH detaljno obrazlagali HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona dužnosnicima Američkog veleposlanstva, Visokom predstavniku Inzku, specijalnom predstavniku EU Wigemarku, savjetniku europskog povjerenika za politiku proširenja Johanesa Hahna.

Čović s članovima Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta

-Za održavanje izbora 2018. godine poznata je demokratska praksa, potreban nam je izborni zakon koji može i primijeniti izborne rezultate, kazao je Čović u Strasbourgu članovima Vanjskoplitičkog odbora Europskog parlamenta, na čijem je čelu bliski suradnik njemačke kancelarke Angele Merkel David McCalister.

Čović je europskim parlamentarcima pojasnio kako se nakon presude Ustavnog suda BiH, po apelaciji Bože Ljubića mogu samo djelomično provesti izborni rezultati. Podsjetio je kako je Izborni zakon nametnut od strane visokog predstavnika 2000. godine i naglasio kako će njegova nužna promjena dugoročno doprinijeti i demokratizaciji i stabilnosti naše zemlje.

-Iz današnje perspektive jasno je da su te promjene ( nametnute od visokog predstavnika, op hms.) bile potpuno suprotne našem ustavu i njegovim polazišnim načelima, što je verificirano relevantnim odlukama Ustavnoga suda BiH. Izborni zakon je diskriminatoran prema konstitutivnim narodima, na što ukazuje nekoliko značajnih odluka Europskoga suda za ljudska prava i to je nedopustivo, kazao je Čović, te dodao:

-Nasuprot tomu, želimo osigurati vlasništvo političkog procesa sva tri konstitutivna naroda. Jer vlasništvo političkog procesa političkih sudionika, naročito u multietničkom i multinacionalnom ambijentu i državi, osigurava prijeko potrebnu političku stabilnost i održivost, te želimo spremno doprinositi “zajedničkoj perspektivi EU”, kazao je.

Napomenuo je kako su rezultati posljednjeg popisa stanovništva pokazali da 96 posto stanovništva BiH jasno izjašnjava svoju pripadnost trima konstitutivnim narodima, čime su i dali do znanja da je BiH, uz sve probleme i izazove u zadnjih 25 godina, ipak koliko – toliko uspjela zadržati svoj slojeviti multietnički karakter.

Uz nužnost izmjena Izbornog zakona Čović je naglasio kako je za samoodrživost BiH važno pruerediti na načelima federalizma, što u trima rezolucijama preporučuje i Europski parlament.

-Kao što je i Europski parlament više puta podsjećao, od EU trebamo, uz mišljenje o kandidacijskom statusu, i razgovor o uspješnim modelima federalizma u EU, te u tom smislu pokrenuti dijalog kako bismo došli do opipljivih rezultata i dugoročne samoodrživosti. Ne samo radi nas, države koja se nada kandidacijskom statusu, screaningu i nastavku procesa europske integracije, nego radi uspješnih i održivih modela koje će EU moći koristiti i u drugim postkonfliktnim, višenacionalnim sredinama, kojima će pomoć EU u budućnosti biti potrebna kao što je danas potrebna nama, kazao je Čović članovima Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta.

Upozorio je kako međunarodni angažman koji ne prepoznaje suptilnost i složenost političkoga konteksta i društva kojem želi pomoći, nije dovoljno efikasan niti učinkovit.

-Narodi BiH su izgrađivali multietničko društvo kroz stoljeća u okviru različitih imperija i uspjeli očuvati zajedništvo katolika, pravoslavaca, muslimana, sefarda, Roma i drugih. Da bismo takvi i ostali i doprinijeli našim dragocjenim vrijednostima u članstvo u EU, trebamo prvo razumijevanje a onda i znanje, o multinacionalnom federalizmu i upravljanju multietničkom državom i ta znanja očekujemo iz kruga dobrih praksi i uspješnih modela unutar EU, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH u ovotjednom obraćanju zastupnicima u Europskog parlamentu.

Hrvatski parlamentarci u BiH s međunarodnim dužnosnicima

Za to vrijeme predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH i zamjenik predsjedatelja Doma naroda Borjana Krišto i Bariša Čolak, te predsjednik Kluba HDZ BiH HNS u Zastupničkom domu Nikola Lovrinović i predsjednica Kluba Hrvata u Domu naroda Ljilja Zovko susreli su se s  Fanzom Schausbergerom, predsjedateljom Radne grupe u Odboru regija i savjetnikom Johannesa Hahna za Zapadni Balkan, potom sa šefovima političkih odjela Veleposlanstva SAD-a Craigom Conwayem i Izaslanstva  Europske unije u BiH Mattom Fieldom, te specijalnim predstavnikom EU Larsom-Gunnarom Wigemarkom i visokim predstavnikom Inzkom i njegovim suradnicima

Međunarodne dužnosnike u BiH informirali su kako je HNS-ov Prijedlog Izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, usvojen u Domu naroda Parlamenta BiH i uskoro se očekuje rasprava o njemu u Zastupničkom domu.

Krišto je naglasila kako  je prijedlog izmjena Izbornog zakona rađen  na temelju razgovora s političkim partnerima iz ranijeg vremena, s ciljem potpune provedbe presude Ustavnog suda  BiH u slučaju Ljubić kao i presude za Grad Mostar. Podsjetila je kako prijedlog Izbornog zakona nudi rješenje za Dom naroda, Grad Mostar i Predsjedništvo BiH.

Istaknula je snažnu opredjeljenost za rješavanje presuda Europskog suda za ljudska prava, međutim, pojasnila je kako, kroz ovaj mandat nikako nije bilo moguće osigurati dvotrećinsku većinu za reformu Ustava.

Kazala je kako je svjesna da se predloženim izmjenama koje tretiraju izbor Predsjedništva BiH ne rješava presuda Europskog suda za ljudska prava, međutim, upozorila je kako bez izmjene Daytona implementacija presuda nije moguća.  Naglasila je kako nas trenutna situacija vodi u neizvjesnost i stalne izazove, te ukoliko želimo BiH na putu ka EU, pitanje legitimnog izbora članova Predsjedništva moramo što prije riješiti, jer svako ignoriranje  i nerazumjevanje strukture Bosne i Hercegovine dovodi do još većih problema.

Odluka Ustavnog suda u slučaju Ljubić izravno je ukazala na osnovni princip demokracije, sukladno rješenju da jedan narod drugomne  bira političke predstavnike, dodala je.

-Bošnjaci su Hrvatima do sada birali izaslanike za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, te time izravno utjecali na izbor izaslanika za državni Dom naroda, budući da izaslanike u državnom Domu naroda predlažu izaslanici s federalne razine.

Krišto je također pojasnila  kako je suština da je Ustavni sud BiH  svojom presudom po apelaciji Bože Ljubić utvrdio  kako je prekšen osnovni princip demokracije, te da jedan narod drugome narodu ne može birati predstavnike u tijela vlasti.

-Jasno je da izbor izaslanika iz jedne županije ovisi o strukturi stanovnika pojedine županije, međutim, Dom naroda nije dom županija, nego dom konstitutivnih naroda, stoga je Ustavni sud svojom odlukom kazao da netko ne može predstavljati nečije interese ako nema legitimitet, a legitimitet se upravo izvodi iz onog naroda koga zastupa i čije interese predstavlja, pojasnila je Krišto.

Hrvatski parlamentarci napomenuli su kako je Zastupnički dom- građanski dom u koji se zastupnici biraju po načelu jedan čovjek- jedan glas dok legitimitet Doma naroda proizlazi isključivo iz konstitutivnog naroda.

Naglasili su kako je HDZ BiH snažno opredjeljena za europsku perspektivu Bosne i Hercegovine, kao i ustavnu i svaku drugu jednakopravnost sva tri naroda, te, boreći se za ravnopravan položaj Hrvata, ne radi ništa na štetu druga dva naroda.

Govoreći o percepciji ovog Prijedloga Izbornog zakona u javnosti, Borjana Krišto je kazala kako se on, zbog ovisnosti medija o politikama, te činjenici da se glas Hrvata u Bosni i Hercegovini ne može čuti s aspekta činjenica i argumenata, predstavlja kao diskriminirajući po druge narode. -Međutim, upravo je Ustavni sud  donošenjem odluke kako ovaj Prijedlog  Izbornog zakona nije štetan po vitalni nacionalni interes Bošnjaka, utvrdio kako je isti skladu sa Ustavom i kako nema nikakve diskriminirajuće odredbe, pojasnila je.

Kazala je i kako o hrvatskom prijedlogu izmjena Izbornog zakona priželjkuje raspravu u Zastupničkom domu po redovnoj proceduri, tako da svi mogu iznijeti svoje mišljenje, s ciljem iznalaženja kompromisnog rješenja s drugim političkim strankama koje participiraju u državnom Parlamentu.

-Činimo sve da dobijemo potporu legitimnom izboru  političkih predstavnika, stoga smo otvoreni za svaki drugi prijedlog, pod uvjetom da jamči provođenje Odluke Ustavnog suda, dodala je.

Upozorila je da se, ukoliko se ne usvoje izmjene Izbornog zakona izbori 2018. godine mogu raspisati, održati, ali izborni rezultati se neće moći implementirati, jer nema odredbi iz članka koje govore o izboru izaslanika iz županija, budući da su one stavljene izvan snage.

Bez usvajanja novih odredbi, nema izbora Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, samim time nema izbora predsjednika  i dopredsjednike Federacije BiH, izvršne vlasti u Federaciji BiH, kao ni državnog Doma naroda, kazala je Krišto .

Zamjenik predsjedatelja Doma naroda Bariša Čolak kazao je u razgovoru s međunarodnim dužnosnicima u BiH kako bi podrška institucija Europske unije dobro došla, te kako bi stvari u njihovu podršku svakako krenule na bolje.

Komentirajući primjedbe kako Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH “uvodi nove podjele”, te ne rješava presude Europskog suda za ljudska prava, Čolak je još jednom naglasio kako Izborni zakon sam po sebi ne može riješiti te presude, što je potvrđeno i od strane Ustavnog suda BiH, jer je za njihovu implementaciju potrebno provesti ustavne promjene, a za to je potrebna dvotrećinska većina u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Tek tada je, dodao je, moguće Izborni zakon u potpunosti prilagoditi presudama Europskog suda za ljudska prava.

Istaknuo je kako kao predstavnici  parlamentarnih stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora nemaju kapacitet za osiguravanje dvotrećinske većine, budući da u oba doma državnog parlamenta imaju  svega 10 zastupnika. Međutim, dodao je, kako njihovi partneri imaju kapacitet osigurati potrebnu većinu. Čolak je kazao kako je uvjeren da su  svi zastupnici HDZ-a BiH-HNS-a na raspolaganju partnerima, ukoliko oni osiguraju potrebnu većinu za ustavne promjene i provođenje presuda suda u Strasbourgu.

Iskazao je uvjerenje kako bi se promjenama Izbornog zakona koje su predložene osigurao legitiman izbor članova Predsjedništva BiH i na taj način značajno relaksirali odnosi i time stabilizirala aktualna politička situacija u Bosni i Hercegovini,  kao i ubrzao euroatlanski put BiH.

Čolak je, također, dodao kako konstatacije pojedinaca da je teško prihvatiti  legitiman izbor članova Predsjedništva BiH bez provođenja presuda Eurpskog  suda za ljudska prava, daje vjetar u leđa onima koji ne žele da se stavri u Bosni i Hercegovini mijenjaju.

Na kraju sastanaka Krišto i Čolak istaknuli su opredjeljenost za stabilnu, prosperitetnu i europsku Bosnu i Hercegovinu, zemlju jednakopravnih naroda i ostalih građana.

Kazao je kako postoji i niz varijanti da se iznađe rješenje za izmjene i dopune Izbornog zakona, no upozorio je kako nedostak   političke volje kod partnera i uporno skretanje s pravaca koji vode ka rješenjima, nisu dobri za Bosnu i Hercegovinu.

/hms/

Državljani Hrvatske su u BiH među najbrojnijima i kada su u pitanju dozvole za prijevremeni boravak. Od 11.519 izdanih prošle godine, 1038 odnosilo se na naše državljane, a brojniji su bili samo Turci (2727) i Srbi (2239). Tomu treba dodati i boravišne dozvole na temelju obrazovanja, kojih je lani, što produženih što novih, izdano 3550

U središnjici HDZ-a u Zagrebu sastale su se dvije sestrinske stranke, HDZ i HDZ BiH. Navode da surađuju već 27 godina te da su im temelj odnosa – briga o Hrvatima u BiH.

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

Ljubićeva pobjeda

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda. Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović. Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora, 
“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Ucjena SDA

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH. 

/vecernji.ba/

Opstanak katoličanstva i ravnopravnost hrvatskog naroda u u Bosni i Hercegovini našli su se prošle subote na dnevnom redu u Vatikanu prilikom susreta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića s papom Franjom i audijencije kod Svetog Oca kojoj je nazočio i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. To su svojim izjavama nedvojbeno potvrdili sudionici razgovora s Vatikanskim čelnicama.

Unatoč teškom stanju u zdravstvenom sustavu, u BiH se posljednjih godina povećao broj zahvata koji se obavljaju u bolnicama, piše Večernji list BiH. Rezultat toga je smanjen broj pacijenata koji idu na liječenja izvan BiH. Ipak, mali je broj osiguranika koji znaju u kojim državama mogu ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu ako su osigurani u BiH. Zdravstvene tegobe prilikom odmora ili rada u stranim zemljama tema su o kojoj se nerado razmišlja. Ipak, građani moraju znati kakva prava imaju ako im zatreba pomoć liječnika dok su izvan BiH.

Bilateralni sporazumi

Zemlje u kojima bh. građani mogu ostvariti besplatnu zdravstvenu zaštitu su one s kojima je BiH potpisala bilateralne sporazume o socijalnom osiguranju. To su Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Austrija, Njemačka, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Italija, Slovenija, Mađarska, Turska, Češka i Velika Britanija. Također, u Švicarskoj građani iz BiH imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u slučaju prometnih nesreća, dok u Švedskoj sami moraju plaćati troškove liječenja. U Francuskoj se ne može koristiti zdravstvena zaštita s bolesničkim listom. Sve što je potrebno građanima BiH kako bi ostvarili zdravstvenu zaštitu u inozemstvu je ovjerena zdravstvena iskaznica i dvojezični obrazac, odnosno potvrda za korištenje zdravstvene zaštite. Tu potvrdu županijski zavodi zdravstvenog osiguranja izdaju na osnovi pregleda i ocjene zdravstvenog stanja korisnika. Važno je napomenuti kako osigurane osobe imaju pravo na korištenje zdravstvene zaštite samo u hitnim slučajevima, odnosno u slučajevima kod kojih je bilo nužno pružanje medicinske pomoći u cilju otklanjanja opasnosti za život i zdravlje, a koja se nije mogla predvidjeti ili odgoditi do povratka u BiH.

Hitni slučajevi

Hitnim slučajevima ne smatraju se oni kod kojih je zdravstvena zaštita bila planirana, kao što su dijagnostika, terapijski postupci, operativni zahvati, porođaji i slično. Prema neslužbenim informacijama, ove godine izdano je nekoliko tisuća potvrda građanima koji su išli u strane zemlje i tražili dokumente koji bi im osigurali medicinsku pomoć u slučaju da im je potrebna. Potvrda o pravu na korištenje zdravstvene zaštite u stranim zemljama može se izdati samo osiguranoj osobi za koju je, prije odlaska izvan BiH, utvrđeno kako ne boluje od akutnih oboljenja ili da ne boluje od kroničnog oboljenja koje zahtijeva dulje liječenje i stalan nadzor doktora medicine. Očekuje se kako će broj zemalja u kojima se bh. građani mogu liječiti u slučaju potrebe u budućnosti biti znatno veći. Broj od 15 zemalja je mali s obzirom na to da brojni bh. građani zbog posla često nisu u svojoj zemlji. 

/vecernji.ba/