Pobožnost devetnice počela su 30. svibnja misama u 18 sati, a današnje središnje misno slavlje u 11 sati predvodit će fra Danijel Nikolić, meštar franjevačkih bogoslova.
Nakon mise osiguran je prigodni domjenak za sve nazočne.
Nedjelja Duhova spada među najstarije svetkovine Crkve. Kršćani slave Duhove pedeseti dan nakon Uskrsa. To znači da su i Duhovi pomična svetkovina koja se mijenja svake godine i ovisi o danu kada se slavi Uskrs. Ovom svetkovinom završava uskrsno vrijeme.
Slavi se kao blagdan “rođenja Crkve” budući da Djela Apostolska donose da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se “dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”. Na nedjelju Duhova, kada je Duh Sveti sišao nad apostole, oni su dobili darove Duha Svetoga. Ti su im darovi pomogli ispuniti njihovu misiju, a to je propovijedati Evanđelje svim narodima.
Naziv Duhovi u hrvatskom jeziku dolazi iz liturgije. On ne znači mnoštvo duhova, nego je ostatak starog naziva “Duhovi dani”. Prije liturgijske reforme blagdan Duhova imao je svoju osminu. Nakon reforme, dani nakon Duhova pripadaju vremenu kroz godinu, a od osam dana, za svetkovanje Duhova ostala je samo nedjelja.
U središnjoj Bosni uz Novu Bilu blagdan Duhova kao patron župe slavi se i u Franjevačkom samostanu Duha Svetoga u Fojnici.
Povijest župe, prošle godine proslavljeno 50. godina župe
Prema podacima službene stranice Franjevačke provincije Bosne Srebrene župa Nova Bila osnovana je mjeseca kolovoza 1974. godine. Formirana je od naselja koja su pripadala Gučoj Gori, Bučićima, Docu i Vitezu. Prije izgradnje crkve za bogoslužje je korištena provizorno podignuta zgrada.
Ubrzo su dobivena sva potrebna dopuštenja za gradnju, a projekt za novu crkvu načinio je arhitekt Vlado Dobrović. Kamen temeljac za novu crkvu (540 četvornih metara) blagoslovljen je 6. travnja 1975. godine. Sljedeće godine započeta je i gradnja stambenog dijela, koji zajedno s crkvom i dvjema dvoranama za vjeronauk i susrete (120 m2 i 60 m2) čini jedinstven, monumentalan i arhitektonski originalan kompleks. Crkva je arhitektonski u bitnome dovršena 1977. godine, tako da se u njoj moglo držati božićno bogoslužje. Sljedeće godine crkva je dobila zvono (471 kg). Tijekom 1999. i 2000. godine prema projektu akademskog kipara i slikara Zdenka Jurišića iz Novog Travnika, crkveni toranj je produžen za desetak metara.
Kasnije je uslijedilo postupno uređivanje interijera crkve (pod, strop, klupe). God. 1986. kipar Zdenko Grgić izradio je Raspelo (korpus bez križa, hrastovina, v. 420 cm), a uskoro su izvedena dva vitraja po nacrtima istoga umjetnika.
Župna crkva i kuća, kao i prostorije Pastoralnog centra služile su u zadnjem ratu kao bolnica. Odgovarajući na novonastale prilike fratri su zajedno s liječnicima i hrvatskim braniteljima lašvanskog kraja, 13. prosinca 1992. godine osnovali Franjevačku bolnicu Dr. fra Mato Nikolić. Bolnica je radila do 27. studenoga 1999. godine. Zahvaljujući prije svega donaciji Republike Hrvatske ali i nekih drugih donatora, godine 1999. sagrađena je u Novoj Biloj nova bolnica pod imenom Hrvatska bolnica dr. fra Mato Nikolić .
Na području župe nalaze se dva groblja s kapelicama.
Župa Nova Bila imala je 1991. godine oko 3.850 vjernika i njihov je broj do pred posljednji rat polagano rastao.
Župu tvore sljedeća naselja: Nova Bila, Brdo, Gladnik, Ograde, Podolac, Pokrajčići, Ričice, Stara Bila i Zabilje.
