Svečano misno slavlje u 11:00 sati predvodio je fra Davor Petrović, gvardijan samostana u Gučoj Gori, dok je liturgijsko slavlje svojim pjevanjem uveličao župni zbor Župe Ovčarevo.
Za proslavu zaštitnika župe vjernici su se pripravljali trodnevnicom, odnosno svetim misama u petak, subotu i na misnom slavlju uočnice, koje je predvodio župnik vlč. Ivan Butum.
Nakon svečanog misnog slavlja proslava je nastavljena zajedničkim druženjem uz vojnički grah i hladno piće, u ozračju zajedništva, vjere i susreta brojnih župljana i hodočasnika.
Više od 140 godina vjere i tradicije
U Gornjim Korićanima na poseban se način slavi blagdan svetog Ilije, zaštitnika najudaljenije travničke župe Korićani već više od 140 godina. Župa je smještena na prelijepim i netaknutim obroncima Vlašića, na samom rubu općine Travnik i Federacije Bosne i Hercegovine.
Župa Korićani osnovana je 1877. godine, najprije kao samostalna kapelanija. Prva župna crkva, izgrađena od drveta, služila je vjernicima od 1910. godine sve do izgradnje današnje crkve 1930. godine, na nadmorskoj visini od oko 1.300 metara. Iako je posljednjih godina bila u vrlo lošem stanju, ostala je u uporabi sve do izgradnje nove crkve. Proglašenje župe obilježeno je tjednim slavljem.
Početkom devedesetih godina, uoči rata, župa je brojila oko tisuću vjernika. Danas su njezini župljani raseljeni diljem svijeta, a posljedice rata još su uvijek vidljive. Unatoč tome, mnogi se rado vraćaju u svoj rodni kraj, obnavljaju porušena ognjišta te u njima provode godišnje odmore i blagdane.
Iako su tijekom posljednjeg rata većina župljana bili prisiljeni napustiti svoje domove i nisu se vratili na prijeratna ognjišta, ljubav prema rodnom kraju nije nestala. Crkva je u ratnim godinama bila potpuno opljačkana i devastirana, a obnovljena je 2003. godine.
Blagdan svetog Ilije svake godine okuplja raseljene Korićane, njihove susjede i prijatelje. To je prigoda za ponovno zajedništvo, susrete i oživljavanje uspomena na rodni kraj. Nada ostaje da će dosad ostvareni, kao i budući projekti, potaknuti još više ljudi da se vraćaju u Korićane, ne samo za blagdan i godišnje odmore, nego i češće tijekom godine.
Uz Korićane u Vrhbosanskoj nadbiskupiji Sv. Ilija je zaštitnik župa u: Bosanskom Brodu, Čemernom, Doljanima, Kandiji, Kiseljaku, Rostovu, Solakovoj Kuli, Zenici, Ularicama i Turiću.
Sv. Ilija, starozavjetni prorok i zaštitnik BiH
Crkva 20. srpnja slavi Sv. Iliju. Kao starozavjetni prorok on ima vrlo važno mjesto u židovskoj, kršćanskoj i islamskoj predaji, o čemu svjedoče brojni spisi o njemu.
Živio je i djelovao u Sjevernom izraelskom kraljevstvu u 9. stoljeću prije Krista u vrijeme kraljevanja Ahaba i Ahazje. Prema Svetom pismu bio je “podignut u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima”. On je u Starome zavjetu vatreno revnovao za vjeru u jednoga pravoga Boga Jahvu. Njegovo ime u hebrejskom jeziku znači “Jahve je moj Bog”, a za tu se istinu prorok Ilija cijeli svoj život i borio.
Ilija je bio rodom iz Tišbe, pa se naziva i Tišbijac. Borbu s bezbožnim Ahabom i njegovom ženom Jezabelom sam prorok Ilija najbolje je izrekao nalazeći se na Božjoj gori Horebu. Na Jahvin upit zašto je tamo došao, prorok je odgovorio: “Revnovao sam gorljivo za Jahvu, Boga nad vojskama, jer su sinovi Izraelovi napustili tvoj Savez, srušili tvoje žrtvenike i pobili mačem tvoje proroke. Ostao sam sam, a oni traže da i meni uzmu život” (1 Kr 19,10). U tim je riječima sav Ilija. One izriču njegovo proročko poslanje u jednom veoma teškom razdoblju povijesti izabranoga naroda.
Štovanje svetog Ilije, kao i inače starozavjetnih svetaca, veoma je rašireno u istočnim Crkvama. Na Zapadu ga iznimno štuju karmelićani. Njegov se blagdan u njihovu misalu prvi put pojavio 1551. Hodočasnici u Svetu zemlju sjećaju se Sv. Ilije naročito na brdu Taboru i Karmelu. Svake godine 20. srpnja mnoštvo hodočasnika dolazi na brdo Karmel, a među njima ima kršćana raznih obreda, Židova i muslimana.
U slavenskom pučkom vjerovanju, što je prisutno i u hrvatskim krajevima, Ilija "zapovijeda" gromovima i kiši, pa se čak i naziva "Ilija gromovnik".
Sv. Ilija je zaštitnik i cijele Bosne i Hercegovine.
FOTO: Facebook/Mario Bošnjak Matić
