Civilna zaštita općine Travnik pokrenula je projekat Sanacije obalnih kamenih zidova u koritu rijeke Lašve u centru grada.

Višegodišnji prosjek

Prema dostupnim prognostičkim materijalima kojima raspolaže Federalni hidrometeorološki zavod, jesen bi u BiH trebala biti nešto toplija u odnosu na višegodišnji prosjek. Ipak, to ne znači da neće biti izraženijih hladnijih razdoblja. Hladnije razdoblje koje je stiglo početkom listopada sada je iza nas, a jači nalet osobito se može očekivati krajem studenoga. Nešto više temperaturne vrijednosti u odnosu na srednju temperaturu zraka za višegodišnji prosjek očekuju se u drugoj polovini listopada i početkom studenoga. Srednje minimalne temperature zraka bit će približne višegodišnjem prosjeku u listopadu i studenom.

Očekivane količine padalina tijekom jeseni trebale bi biti u granicama ili nešto ispod prosječnih količina za višegodišnji prosjek. Do 20. listopada očekuje nas dulje razdoblje stabilnih vremenskih prilika. 

Manje oborina

U Bosni će se jutarnje temperature do 14. listopada kretati od 2 do 7, a u Hercegovini od 5 do 10 stupnjeva. Dnevne bi trebale biti od 14 do 19, a na jugu od 17 do 22 stupnja. Temperature će blago porasti od 15. do 24. listopada. Najniže u Bosni će biti od 7 do 12, a u Hercegovini 9 do 14, dok će dnevne temperature u Bosni biti do 22, a na jugu do 24 stupnja. I prema prognozama Accuweathera, vrijeme bi ove jeseni trebalo biti toplije, s manje oborina nego inače. Kako sada stvari stoje, osim povratka, Miholjsko ili Bablje ljeto će se nastaviti, a nedavno zahladnjenje i prvi ovosezonski snijeg, bili su, barem zasad, prolaznog vijeka.

/dnevnik.ba/

Nalozi za isplatu civilnih invalidnina (tuđa njega i pomoći) i invalidnina za civilne žrtve rata u Federaciji Bosne i Hercegovine za rujan 2017. godine upućeni su prema bankama.

Federalno ministarstvo financija osiguralo je sredstva za te kategorije u ukupnom iznosu od 13.749.750,91 KM, priopćeno je iz tog ministarstva. 

/vecernji.ba/

Čelništvo HDZ-a BiH ocijenilo je kako politička situacija u Bosni i Hercegovini nije dobra te su pozvali druge političke stranke u toj zemlji da prevladaju krizu koja je potpuno zaustavila europski put i njezino približavanje NATO savezu, te ozbiljno destabilizirala odnose u zemlji, piše Večernji list BiH. 
Nakon sjednice Središnjeg odbora te predsjedništva stranke koja je održana u Kupresu, priopćeno je kako “politička situacija u BiH nije dobra i ne doprinosi izgradnji dobrih odnosa i povjerenja među narodima”.

Ispuniti dva cilja

“Ovakva situacija svakako utječe na EU i NATO put Bosne i Hercegovine. Stoga će HDZ BiH i u idućem razdoblju učiniti sve kako bi se kroz političke institucije donijele ključne odluke za stabilizaciju političkog sustava”, navodi se u priopćenju. 
Predsjednik HDZ-a BiH, koji je i predsjedatelj BiH Predsjedništva, Dragan Čović najavio je kako će hrvatski dužnosnici sljedećih mjeseci potaknuti izmjene Izbornog zakona, te druge reforme kako bi se aktivirao akcijski plan za članstvo s NATO savezom te zemlja dobila kandidacijski status s EU. 
“Treba ispuniti sva obećanja koja smo dali Bruxellesu kako bismo ispunili sve preduvjete za aktiviranje akcijskog plana za članstvo s NATO savezom (MAP) do kraja godine i kandidacijskog statusa s EU sljedeće godine. Ako to ne bude radila Hrvatska demokratska zajednica s partnerima iz Hrvatskog narodnog sabora, bojim se da će drugi samo tražiti krivca kako se ne bi mijenjalo sadašnje stanje”, rekao je Čović u Kupresu u izjavi za medije. On je najavio da će se uskoro u parlamentarnoj proceduri naći izmjene Izbornog zakona BiH kako bi se onemogućilo nadglasavanje najmalobrojnijih, bh. Hrvata. “Pozivamo sve partnere s bošnjačke i srpske strane da se uključe i da do kraja godine donesemo izmjene Izbornog zakona koji mora uključiti ključni uvjet da jedan narod drugome neće birati političke predstavnike”, rekao je Čović. Čović je, komentirajući najave da bi HDZ 1990. mogao istupiti iz članstva u Hrvatskom narodnom saboru, istaknuo kako su sve dosadašnje odluke u Predsjedništvu HNS-a BiH i Glavnom vijeću donesene jednoglasno, bez ikakvih prigovora bilo koje od stranaka.

Snažne kritike

BiH se našla na udaru dužnosnika EU, gdje su ovoga tjedna žestoke kritike vlastima BiH uputili predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Joseph Daul te izvjestitelj Europskog parlamenta Christian Dan Preda ističući kako zemlja uopće ne ispunjava reformske obveze za napredovanje prema članstvu u EU. 
Sve razine vlasti u BiH u potpunoj su krizi zbog odnosa vladajuće većine, ponajprije odnosa sukobljenih srpskih i bošnjačkih stranaka, ali i oporbe koja se protivi brojnim reformama. 

/vecernji.ba/

Unatoč teškom stanju u zdravstvenom sustavu, u BiH se posljednjih godina povećao broj zahvata koji se obavljaju u bolnicama, piše Večernji list BiH. Rezultat toga je smanjen broj pacijenata koji idu na liječenja izvan BiH. Ipak, mali je broj osiguranika koji znaju u kojim državama mogu ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu ako su osigurani u BiH. Zdravstvene tegobe prilikom odmora ili rada u stranim zemljama tema su o kojoj se nerado razmišlja. Ipak, građani moraju znati kakva prava imaju ako im zatreba pomoć liječnika dok su izvan BiH.

Bilateralni sporazumi

Zemlje u kojima bh. građani mogu ostvariti besplatnu zdravstvenu zaštitu su one s kojima je BiH potpisala bilateralne sporazume o socijalnom osiguranju. To su Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Austrija, Njemačka, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Italija, Slovenija, Mađarska, Turska, Češka i Velika Britanija. Također, u Švicarskoj građani iz BiH imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u slučaju prometnih nesreća, dok u Švedskoj sami moraju plaćati troškove liječenja. U Francuskoj se ne može koristiti zdravstvena zaštita s bolesničkim listom. Sve što je potrebno građanima BiH kako bi ostvarili zdravstvenu zaštitu u inozemstvu je ovjerena zdravstvena iskaznica i dvojezični obrazac, odnosno potvrda za korištenje zdravstvene zaštite. Tu potvrdu županijski zavodi zdravstvenog osiguranja izdaju na osnovi pregleda i ocjene zdravstvenog stanja korisnika. Važno je napomenuti kako osigurane osobe imaju pravo na korištenje zdravstvene zaštite samo u hitnim slučajevima, odnosno u slučajevima kod kojih je bilo nužno pružanje medicinske pomoći u cilju otklanjanja opasnosti za život i zdravlje, a koja se nije mogla predvidjeti ili odgoditi do povratka u BiH.

Hitni slučajevi

Hitnim slučajevima ne smatraju se oni kod kojih je zdravstvena zaštita bila planirana, kao što su dijagnostika, terapijski postupci, operativni zahvati, porođaji i slično. Prema neslužbenim informacijama, ove godine izdano je nekoliko tisuća potvrda građanima koji su išli u strane zemlje i tražili dokumente koji bi im osigurali medicinsku pomoć u slučaju da im je potrebna. Potvrda o pravu na korištenje zdravstvene zaštite u stranim zemljama može se izdati samo osiguranoj osobi za koju je, prije odlaska izvan BiH, utvrđeno kako ne boluje od akutnih oboljenja ili da ne boluje od kroničnog oboljenja koje zahtijeva dulje liječenje i stalan nadzor doktora medicine. Očekuje se kako će broj zemalja u kojima se bh. građani mogu liječiti u slučaju potrebe u budućnosti biti znatno veći. Broj od 15 zemalja je mali s obzirom na to da brojni bh. građani zbog posla često nisu u svojoj zemlji. 

/vecernji.ba/

Opstanak katoličanstva i ravnopravnost hrvatskog naroda u u Bosni i Hercegovini našli su se prošle subote na dnevnom redu u Vatikanu prilikom susreta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića s papom Franjom i audijencije kod Svetog Oca kojoj je nazočio i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. To su svojim izjavama nedvojbeno potvrdili sudionici razgovora s Vatikanskim čelnicama.

Umjesto da u radosti provode prve dane braka, mladenci Tanja i Mladen su primili poziv iz policijske postaje Kiseljak da dođu dati iskaz povodom „prijetnji koje su uputili općinskoj matičarki Zijadi Fejzić“. Sat vremena poslije uslijedio je još veći šok - na portalu Faktor.ba osvanula je vijest u čijem naslovu stoji kako su mladenci „tražili da se ukloni ime balinkure sa vjenčanog lista“!

Nakon što se pojavila informacija da su mladenci u Kiseljaku napali matičarku samo zato što je druge nacionalnosti, tek vjenčani Tanja (rođena Pušić) i Mladen Mitrović demantirali su tu vijest.

Naime, kako je za Radiosarajevo.ba potvrdio Hasan Hodžić, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona, pripadnicima PU Kiseljak obratila se Zijada Fejzić, koja je prijavila da je jedna ženska osoba prilikom sklapanja braka od nje tražila da na vjenčanom listu ne piše njeno ime, već ime druge matičarke.

"Matičarku Zijadi Fejzić nismo napali, ne samo zato što što moj suprug uopće nije bio u prostoriji, nego zato što u jednominutnom razgovoru nije bilo ni jedne ružne riječi, prijetnje, povišenog tona niti 'napada'. Ona je zaprimila moj usmeni zahtjev i rekla postupiti prema njemu. To je početak i kraj naše komunikacije", rekla je u svom pismenom obraćanju za Radiosarajevo.ba mladenka Tanja Mitrović.

"Ničija nacionalnost nam nikada nije bila problem. Naši kumovi nisu naše nacionalnosti kao i mnogobrojni uzvanici na svadbi, pa ne vidimo razlog zašto bi nam bila problematična nacionalnost matičarke Fejzić, za koju uostalom i ne znamo koje je nacionalnosti.

Nikome nikad nismo rekli da je 'balinkura', niti koristimo tu riječ za bilo koga. Nismo je koristili ni u periodu traženja izmjene imena matičarke na prvom svečanom vjenčanom listu koji se dobija od općine na sam dan vjenčanja. Matičarka Fejzić je nakon zaprimljenog zahtjeva uredno nastavila raditi svoj posao, i nikakva hitna pomoć se taj dan nije pojavljivala u matičnom uredu, niti joj je pozlilo", navela je Mitrović.

Kako je navela Mitrović, ona i njen suprug Mladen žive u Sarajevu.

"Općinsko vjenčanje smo htjeli obaviti u Kiseljaku u svadbenom salonu Shamballa, kako bi nas vjenčala zajednička prijateljica Gabrijela Lukić, također matičarka u Kiseljaku, s kojom smo željeli imati i fotografije. Iz tog razloga smo tražili da njeno ime bude na prvom svečanom vjenčanom listu", pojasnila je Mitrović.

Kako je navela, zbog dezinformacije koju su prenijeli mediji pokrenuta je lančana reakcija negativnih komentara čitatelja punih mržnje i uvreda, koja traju danima nakon objave.

"Iz kojeg razloga je Zijada Fejzić odlučila lagati policiju, medije i javnost nije nam poznato, samo nam je žao da prve dane braka započinjemo u policijskim postajama dajući izjave i demante", navela je Mitrović navodeći kako se osjećaju oklevetanim.

/artinfo kiseljak/

U Vrhbosanskoj nadbiskupiji, 7. listopada, upriličen je sedmi krug sinodalnih zasjedanja. Tako je zasjedanje za Travnički dekanat upriličeno u Nadbiskupijskom sjemeništu Petar Barbarić – Travnik.