Večeras je u prepunom Centru za kulturu u Travniku premijerno izvedena predstava "Ćiro".

Predstava koja je autorsko djelo jednog od najpoznatijih glumaca u regiji i tv voditelja Tarika Filipovića, koji u predstavi i glumi legendarnog Miroslava Ćiru Blaževića, je oduševila mnogobrojne Travničane, koji su zaista mogli uživati u ovoj premijeri. 

Predstava govori o životu "trenera svih trenera" od samog njegovog djetinstva u rodnom Travniku, pa sve do današnjih dana. Nakon večerašnje premijere u Travniku, predstava će se sutra odigrati u Tarikovom rodnom gradu Zenici, a 10. ožujka će u predstavi "Ćiro" moći uživati i zagrebačka publika u Kazalištu "Kerempuh".

Miroslav Ćiro Blažević je i sam prisustvovao večerašnjoj premijernoj izvedbi ove predstave, a nakon  završetka predstave je od člana Uprave NK Travnik Nihada Selimovića dobio na poklon dres NK Travnik i VIP ulaznicu kao počasnom predsjedniku Kluba. /J.M./

Predškolska ustanova "Obdanište" Travnik organizira pripremnu nastavu za buduće učenike prvog razreda osnovne škole.

"Neupućeni bi mogli zaključiti da Katolička Crkva, tj. u ovom konkretnom slučaju Župa Drvar ili Banjolučka biskupija, vrši nekakav pritisak na općinske vlasti u Drvaru da se izgradi crkva, i da to čini koordinirano sa županijskim vlastima u Livnu, ili još gore – s vrhom županijskog vodstva HDZ BiH. Ili bi se moglo zaključiti da je Banjolučka biskupija – prešutno ili ne – ovlastila županijske vlasti i županijski HDZ u Livnu, da u njeno ime pregovaraju o pitanju crkve u Drvaru, šalju zahtjeve za izgradnjom crkve i vrše pritisak na općinsku vlast u Drvaru po tom pitanju. Ni jedno i ni drugo nema veze s istinom”, navodi se u reagiranju Župnog ureda Drvar na, kako navode, tendenciozne navode o katoličkoj crkvi u Drvaru u magazinu Mreža FTV-a.

Novinarke ne znaju problem

U reagiranju koje potpisuje don Davor Klečina, župnik drvarski, navodi se kako čudi da novinarke s FTV-a ne znaju da je problem (ne)izgradnje katoličke crkve u Drvaru i opstrukcija od strane lokalnih vlasti, star više od dva desetljeća, dakle, puno stariji od sadašnjih aktera općinske vlasti u Drvaru i županijske u Livnu, kao i od njihovog koalicijskog sporazuma iz 2015.

”Javnosti su poznati brojni dopisi koje su u tom periodu – na adresu općinskih vlasti u Drvaru, županijskih vlasti u Livnu, raznih federalnih i državnih institucija vlasti, ali i OSCE-a, OHR-a, i drugih organizacija – uputili drvarski župnici, pa i sam banjolučki biskup Franjo Komarica, s molbom da se župi Drvar dodijeli lokacija za izgradnju crkve, poštivajući tako jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na slobodu vjere, što uključuje i pravo na slobodnu izgradnju vjerskih objekata, ali i uvažavajući državni ‘Zakon o slobodi vjere i pravnog položaja crkava i vjerskih zajednica’ iz 2004. Zadnju takvu otvorenu molbu načelniku općine Drvar uputio je drvarski župnik 5. veljače što su objavili brojni mediji u BiH i šire”, navodi drvarski župnik.

Navodi se kako je u magazinu Mreža Federalne televizije, kojeg uređuje Elma Kazagić, emitiran 28. veljače 2017. prilog novinarke Mirele Mahmutović o trenutačnoj političkoj situaciji i previranjima unutar vladajuće koalicije u Hercegbosanskoj županiji. U najavi priloga i u samom prilogu, na vrlo tendenciozan i zlonamjeran način je spomenuto pitanje izgradnje katoličke crkve u Drvaru.

Obilježavanje terena

Najprije je urednica emisije Elma Kazagić, najavljujući prilog i nabrajajući goruće probleme koji muče pojedinačno svaku od općina unutar HBŽ, za Drvar rekla sljedeće: ”U Drvaru je od života bitnije obilježiti teren, pa ga pritišću zahtjevom za izgradnju katoličke crkve”.

Potom je u samom prilogu novinarka Mirela Mahmutović, parafrazirajuići načelnika Drvara Gorana Broćetu o problemima i navodnim pritiscima, rekla sljedeće: ”No, ima zato pritisaka, tvrdi Broćeta. Pa vjerskih objekata – za razliku od, recimo, fabrika – očito, nikad dosta”.

Stoga je, Župni ured, navodeći kako ne želi ulaziti u analizu glavne teme ovog priloga, naveo kako radi cjelovite istine, smatra da je potrebno službeno reagirati i iznijeti prave činjenice vezane za ove tendenciozne navode o katoličkoj župnoj crkvi u Drvaru.

”Svjesni da se problemom izgradnje crkve u Drvaru otpočetka politizira s obje strane – i općinske i županijske, koristeći ga se tako za političke međustranačke trgovine – stav Banjolučke biskupije je cijelo ovo vrijeme bio vrlo jasan – problem treba depolitizirati jer ne smije biti trgovanja niti sporenja oko elementarnih ljudskih prava kakvo je pravo na slobodu vjere. U obrani ovog prava i prokazivanju nepravde vezane za ovaj slučaj, biskup Komarica je u svojim istupima bio podjednako kritičan i prema općinskim, tj. srpskim i županijskim, tj. hrvatskim obnašateljima vlasti”, navodi se u reagiranju.

Novinarka nikog nije kontaktirala

Dodaje se kako je i na nedavnom susretu apostolskog nuncija u BiH mons. Luigija Pezzuta s predstavnicima općinskih i županijskih vlasti u Drvaru, Katolička Crkva ponovila svoj stav da institucije vlasti, a ne stranke trebaju donijeti odluku o izgradnji crkve u Drvaru, jer se ”radi o pitanju pravednosti i prava, a ne o političkim pregovorima niti o odnosima između koalicijskih partnera na bilo kojoj razini vlasti”.

”Isto je rečeno i na nedavnom susretu drvarskog župnika s visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom. O svim tim susretima, kao i o problematici, izvijestili su mediji u BiH, pa i Vaša sestrinska TV kuća BHTV, u vrlo objektivnom prilogu novinara Frane Mioča za Politički magazin emitiran 22. 2. Zato nas tim više i čudi da cijenjena novinarka Mahmutović, prilikom svog posjeta Drvaru, nije nikog kontaktirala ispred Župe Drvar i pitala za mišljenje o ovoj problematici, kad je u cijelu priču uplela i Katoličku Crkvu, grubo izvrćući istinu”, navodi župnik i dodaje kako, ”ako bismo navode o pritiscima spomenutih novinarki mogli nazvati tendencioznima, navode o obilježavanju teritorija nazvali bismo i tendencioznima i zlonamjernima i opasnima”.

”Je li ‘obilježavanje terena’ ako jedna vjerska zajednica – u ovom slučaju Katolička Crkva – u gradu u kojem je izrazita manjina, traži za sebe pravo na vlastitu bogomolju? Pravo koje joj proizlazi iz dvije činjenice: iz povijesne činjenice da je u Drvaru do 1949. g. postojala katolička župna crkva koja je te godine srušena naredbom tadašnjih komunističkih vlasti, ali i iz sadašnje činjenice da u Drvaru danas živi 500 građana katoličke vjeroispovijesti koji imaju pravo na svoju crkvu, na prikladan bogoslužni prostor, a ne da ugrožavaju svoje zdravlje kao podstanari u prostorijama vlažnog i oronulog društvenog doma u općinskom vlasništvu. Vrlo je drsko i licemjerno danas Banjolučkoj biskupiji imputirati ‘obilježavanje teritorija’ u Drvaru, ako se zna da se nije htjelo ići u gradnju crkve u vrijeme dok je tamo bila hrvatska vlast – a kad se to daleko lakše moglo učiniti – upravo iz razloga poštivanja prava i zakona ove države, kako bi se izbjegli novi „slučajevi Fate Orlović iz Konjević Polja“. Ili – jednostavnije rečeno, nismo htjeli ići u gradnju crkve na tuđoj, odn. privatnoj zemlji, na zemlji kojoj nije dokazano vlasništvo. Kad je već riječ o ‘obilježavanju terena’, čudi nas da su cijenjene novinarke FTV-a neprimjereno uzele za primjer izgradnju crkve u Drvaru, dok nam nije poznato da su se u svojim dosadašnjim prilozima pozabavile jednim drugim puno aktualnijim primjerom i ispitale navode o izgradnji bez ijedne dozvole džamije u Jajcu, kao i činjenicu da je sam gradonačelnik Jajca navodno položio temeljni kamen za tu džamiju, o čemu čitamo ovih dana u nekim medijima”, navodi župnik iz Drvara.

Prijedlog Federalnoj televiziji

Dodaje kako su svjesni činjenice da su se sve vjerske zajednice u BiH – više ili manje – kompromitirale u nedavnoj prošlosti, ”dopuštajući zlouporabu religije u ideološke i dnevno-političke svrhe, pa tako tako i u svrhu nehumanog i nemoralnog obilježavanja teritorija”.

”No vjerujem da bi za BH javnost bilo vrlo zanimljivo saznati – i evo konkretnog istraživačkog prijedloga za FTV kojeg iskreno preporučamo – koliko je koja vjerska zajednica u BiH nakon rata izgradila novih vjerskih objekata na mjestima gdje ih prije rata nije bilo, ne računajući one koji su obnovljeni nakon rušenja u ratu. Znajući koliko u BiH ima muftijstava, eparhija i biskupija, koje imaju točne podatke o novoizgrađenim vjerskim objektima na svom teritoriju, vjerujem da bi se lako moglo doći do svih podataka. I vjerujem da bi mnogi bili iznenađeni njihovom javnom objavom. I da se više nikad po pitanju ‘obilježavanja teritorija’ ne bi sve trpalo u isti koš”, naveo je župnik napisavši kako očekuje da ova reakcija bude objavljena u sljedećem izdanju magazina Mreža.

”Od cijenjenih pak novinarki ne očekujemo ispriku, nego samo da u svom budućem radu budu profesionalne, vođene kriterijem istine, istinoljubivosti i neovisnosti, a ne kriterijem tendencioznosti, izvrćući i okrnjujući istinu zarad nečijih ciljeva. Takvo što ne doprinosi izgradnji boljeg društva u ovoj našoj državi Bosni i Hercegovini”, naveo je župnik don Klečina. /bljesak.info/