.
Legitimno predstavljanje Bošnjaka, Hrvata i Srba u Predsjedništvu BiH i Domu naroda PFBiH ne može biti tema niti predmet političkih pregovora, priopćili su u četvrtak iz Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara, ocijenivši kako je legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda temeljno načelo Ustava BiH i Daytonskog mirovnog sporazuma.
Proračun Općine Novi Travnik za 2022. godinu usvojen je u iznosu od 10.636.145 KM. Osim što je rekordan, ima razvojnu i socijalnu komponentu , što je vidljivo iz brojnih proračunskih stavki.
Vlada Županije Središnja Bosna (ŽSB) donijela je odluke o raskidanju ugovora o dodjeli 12 koncesija, među kojima je i 10 koncesija za mini hidroelektrane zbog neplaćanja naknada, neispunjavanja uvjeta propisanih koncesijskim ugovorom ili istekom ugovora.
Jutros je u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme, javlja Federalni hidrometeorološki zavod.
Vlada Federacije BiH danas je na sjednici usvojila informaciju o epidemiološkoj situaciji COVID-19 u Federaciji Bosne i Hercegovine na dan 24.1.2022. godine, te naredbe i preporuke Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva, koje su donesene s rokom važenja od 14 dana računajući od 27.1.2022. godine, kao dana početka njihove primjene.
Nakon prvog okupljanja u Busovači, jučer je u Novom Travniku održana druga o redu koordinacija načelnika Kantona Središnja Bosna.
Poslovnoj zoni 96 općine Vitez za desetak dana počet će sa radom tvornica za proizvodnju luksuznih kamp-prikolica “Derubis Caravan”, dužine sedam i širine 2,4 metra, koja je napravila bum na najvećem svjetskom sajmu kampera i opreme za kampiranje Caravan salon u njemačkom Düsseldorfu.
Prema riječima Denisa Kraljevića, osnivača i prvog čovjeka “Derubisa”, više ne mogu ostati mali, “moramo narasti”.
Luksuzna kamp-prikolica duga je sedam metara
Kraljević za Oslobođenje govori da će morati obučiti radnike, a ako bude bilo potrebno, zaposlit će i ljude iz inozemstva. Tvrdi da će mladi ljudi, ako se posvete poslu i budu koncentrirani kao kad rade u Njemačkoj, uz rezultate rada kao u Njemačkoj, imati i plaću koja neće biti manja od plaće kakvu bi imali u toj zemlji. To je, kaže, način na koji bi se trebao zaustaviti odlazak mladih iz BiH.
Ovo je moderna tvornica, tvornica 21. stoljeća, u kojoj mladi ljudi mogu pronaći dobar posao. Ovakvi projekti mogu zaustaviti odlazak mladih u inozemstvo, kaže Kraljević.
– Da smo išli na lokalne sajmove, ostali bismo lokalni. Išli smo na dva najveća sajma na svijetu i to se pokazalo dobrim potezom. Bio je, naravno, to i riskantan potez, ali smo uspjeli – ističe.
Za novu tvornicu priča da je napravljena na novim tehnologijama, da “ono što drugi mogu sanjati, mi možemo napraviti”.
– Luksuzna kamp-prikolica je napravljena iz jednog dijela, iz kalupa. To je preskupa tehnologija da bi se radila u Europi. Puno je ljudskog rada, puno truda za napraviti. Tvornice koje postoje ne mogu dozvoliti sebi da uspore proizvodnju, da rade na ovaj način. Nama ovo osigurava prođu i čini razliku od drugih proizvoda. U sljedećih nekoliko godina ne očekujem da će neko krenuti u ovom smjeru. Mi smo došli na druge ideje, donijeli smo novu tehnologiju, donijeli smo novi pristup, donijeli smo novu ergonomiju unutarnjeg prostora… Sve ideje koje smo imali u glavi smo realizirali i to se pokazalo kao dobitna kombinacija – dodaje Kraljević.
Proizvodit će i jahte
Nedavno je u Vitezu održano prvo okupljanje distributera kompanije “Derubis”, kojem su nazočili i generalni distributer za EU i Rusiju – ALBE Alliance grupa, te ostali distributeri iz Njemačke, Švicarske, Nizozemske, Belgije, Litvanije, Rusije, Češke Republike, Slovenije, Hrvatske i Saudijske Arabije. Privatnim zrakoplovom u BiH tako su doletjeli vlasnici ALBE Alliance grupacije – bračni par Alexander i Scherger.
Kada su u pitanju jahte, u 2022. godini cilj je da “Derubis” proizvede njih sedam u svom brodogradilištu.
– Ne bismo ni krenuli u ovaj posao da nismo bili sigurni u uspjeh. Mi smo ispitali tržište. Nudili smo zajedničku suradnju drugim bh. tvrtkama, da krenemo zajednički u tako nešto. To što su oni bili kratkovidni, nije do nas. Krenuli smo sami i napravit ćemo ono što smo zacrtali. Kod nas ne postoji rikverc. Možemo samo ići naprijed. Onaj tko nas može slijediti, može sa nama. Oni koji ne mogu, trebaju naći nešto jednostavnije. Istina, uspjeh se dogodio brže nego što smo očekivali, ali smo definitivno preduvjete za to sami napravili. Iznenadila nas je brzina reakcije Europe i partnera i brzina narudžbi koja je definitivno velika – naglašava Denis Kraljević, koji je sa suprugom Lejlom Kraljević suvlasnik tvrtke “Derubis”, piše Oslobođenje.
Prema Federalnom hidrometeorološkom zavodu danas prijepodne pretežno oblačno prevladavat će u istočnim, sjevernim i središnjim područjima Bosne i Hercegovine.
Tri škole na području Županije Središnja Bosna (ŽSB) obnavljat će se kroz zajednički projekt Ministarstva obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta ŽSB i UNDP-a.
Po riječima županijskog ministra obrazovanja, znanosti, kulture i športa Bojana Domića, za prvu fazu obnove UNDP je izdvojio 500.000 maraka.
- To je projekt energetske učinkovitosti u kome smo iz UNDP-a dobili namjenska sredstva. Firma koja je dobila projekt obvezna je uložiti određeni iznos novaca, a iz ušteda koje će se postići na taj način, financirat ćemo obnovu škola. Da pojednostavim, troškovi grijanja tih škola ostat će isti, a mi ćemo imati totalno obnovljene škole. Ukupno je riječ o dva milijuna maraka, a radi se o dvije škole u Busovači i školi u travničkom Kalibunaru - kazao je Domić.
Dodao je da je istim projektom obuhvaćena i zgrada Policijske postaje Vitez.
Komentirajući epidemiološku situaciju u školama, Domić je kazao kako se nastava odvija redovito.
- Ima izostanaka iz škola, sezonske gripe i nažalost covida. Na preporuku Kriznog stožera djeca će redovito ići u školu, tako da još ne razmišljamo da mijenjamo sustav odvijanja nastave. Djeca koja nastavu izvode na bosanskom jeziku u školu, prema planu, kreću u utorak, ako se u ovih par dana nešto ne promijeni - rekao je Domić.
Da nije baš točna ona da iz Bosne i Hercegovine odlaze svi, pokazuje primjer jednog Banjalučanina. Siguran posao u Australiji i relativno dobre uvjete rada u visoko razvijenoj zemlji, zamijenio je životom na selu u svojim Barlovcima. Na imanju udaljenom 10-ak kilometara od centra Banjaluke ruši predrasude o lagodnosti života u gradu i sa svojim jatom koka nosilja pokazuje s koliko malo se može.
Iz zemlje kengura među kokoške, ili o snazi volje i riješenosti da se slijedi dugo sanjani san. To bi bila priča Predraga Gojkovića. Iako je odrastao na banjalučkom asfaltu, svoju budućnost suprotno mnogima, uvijek je vidio na selu, čak i onda kada je završio u Australiji, zemlji u kojoj se vide njegovi brojni sugrađani.
“Vjenčao sam se sa svojom sadašnjom suprugom, a onda sam pošto je ona tamo bila 30 godina, 20 i nešto, onda sam otišao s njom tamo, da vidim da li je to pametno ili nije. Jedno vrijeme je bilo mogu reći onako zadovoljavajuće, ali pošto sad to više nije tako onako kako sam ja zamislio, onda sam odlučio da se vratim, pa više volim da mi bude ovdje loše, nego da mi tamo bude loše”, ističe Predrag Gojković za N1.
Danas kaže, daleko od toga da mu je loše. Davno kupljeno imanje, ovaj bivši ugostitelj, odlučio je konačno da privede svrsi. Sagradio je kuću, i svojim rukama, uz pomoć prijatelja ogradio 3000 kvadrata zemljišta, u njemu napravio mali kokošinjac za oko 400 koka. Tjedno mu one daju i do 1700 potpuno organskih jaja.
“Nisam ni držao kokoš u ruci dok se nisam počeo baviti s tim, a da bi se bavio s nečim moraš odlučiti se, moraš raščistiti u glavi što da radiš, moraš imati i sreće malo. Ja sam zadovoljan s ovim sad što imam, možda bih mogao i malo više prodati, ali onda to ulazi u ozbiljan posao i zahtjeva i više vremena, možda i radnika, a to onda vodi već, ode predaleko”, dodaje Gojković.
A cilj Predraga, kaže, nije veliki profit. Uz trenutna primanja koja ima, ono što zaradi prodajući jaja sasvim mu je dovoljno, pa ne traži previše. Kako god, brinući se o njima zaradi jednu dobru platu, a iako svaki dan ima posla kaže, nije mu naporno. Ujutru ih hrani, po izlasku sunca pušta na otvoreno, potom im daje ručak i po zalasku sunca zatvara im prenoćište koje čisti jednom tjedno. Na tvrdnju na računica interesira mnoge, Predrag odgovara sa – ima tu i ljubavi.
“Bude mi žao kad uginu, naljutim se lisica kad ubije, jastreb kad ubije. Nije sad, naravno ne možeš džabe raditi, da se razumijemo, ali paziš ih, ne daš na njih da ih neko maltretira. Evo vidiš onaj moj pas sad, ona je još mala, ali ona bi nju sad udavila, a i ona mi je draga, onda ja moram čuvati kokoši i od ovih što bi njih trebali čuvati”, kaže Gojković.
I to je, kaže Predrag, sva njegova briga. Ne dijeli probleme koji muče većinu građana. O situaciji s virusom korona, tvrdi, ne zna. Politička situacija, kriza u institucijama, sve češća ratna retorika, to nisu njegove bitke.
Izvor: N1
