.
Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom dobit će od Vlade FBiH 500.000 KM za njezine operativne poslove. Isti iznos novca odobren joj je i prošle godine, a ta su sredstva utrošena za prve aktivnosti Agencije te, kako stoji u izvješću, one su i realizirane, piše Večernji list BiH.
Najbolji pokazatelj istinskog povratka života u bilo koje progranično mjesto u BiH su škole, odnosno broj učenika koji ih pohađa. Nažalost, o povratku života u selo Grahovčiće koje pripada župi Brajkovići, u općini Travnik, upravo na primjeru mjesne škole, teško je govoriti. Od prijeratnih 180 učenika, danas ovu školu pohađa njih šest. Nekad je ovo bila samostalna škola s po dva odjela svakog razreda, tužno se prisjeća domar Zvonko Tustonja. Mladen Injić, danas je jedini učitelj u Grahovčićima.
Šest učenika u kombiniranom odjelu ovdje pohađa 2., 4. i 5. razred. Djeca su divna i s njima je lijepo raditi, ali je teško gledati da ih je tako malo, kaže Injić. Iako je djece u školi u Grahovčićima malo, promatrajući povratak u ovo mjesto kroz prizmu brojnih opstrukcija, ovaj broj djece nije iznenađenje, kažu povratnici u ovaj kraj nabrajujući sve nevolje koje su ih snašle u ratu i nakon njega.
U ratu su Grahovčići do temelja porušeni, jednako kao i ostala sela župe Brajkovići kojoj pripadaju. S više od 5000 vjernika, Brajkovići su prije rata bili najveća župa u općini Travnik. Kako su u župi živjeli isključivo Hrvati, motiva za povratak nije nedostajalo, ali ni ideja kako ga zaustaviti. S obnovom kuća pokrenuti su i radovi u obližnjem rudniku ugljena “Abid Lolić”. Iskapanja ispod sela zabranjena prije rata, dovela su do pucanja zidova obnovljenih kuća. Povratak je tako miniran.
Ni sigurnosno stanje nikad nije bilo zadovoljavajuće, a kulminiralo je prije tri godine, ubojstvom poduzetnika Joze Kafadara, u selu Ovnak. Kafadari su jedini koji su povratnicima u ovaj kraj ponudili posao kao važan uvjet ostanka. -Bez njih ovdje više ne bilo nikoga, kaže nam jedan od malobrojnih povratnika. Uzimajući u obzir sve navedeno kao i izražen trend odlaska iz sredina s daleko boljim uvjetima života, mala zajednica školaraca u Grahovčićima zajedno s njihovim učiteljem može se promatrati i kao pozitivan primjer za čiji opstanak se valja boriti.
/vecernji.ba/
Nakon 10 godina stalnog pada cijena roaminga u Europskoj uniji, konačno je došao dan kada se roaming ne naplaćuje.
Večeras je Radio "Vitez" na gradskom trgu u Vitezu proslavio 25 godina postojanja. Mnogobrojne posjetitelje zabavljao je popularni bend Crvena jabuka uz mnoga iznenađenja i nagrade.
Vijeće ministara BiH je utvrdilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojim se definira pojam javnog poticanja na nasilje i mržnju.
Na magistralnom putu M-5 Jajce – Donji Vakuf, u mjestu Torlakovac, jučer je došlo do teške prometne nesreće prilikom koje je jedna osoba smrtno stradala, priopćeno iz Ministarstva unutarnjih poslova Srednjobosanskog kantona.
U prometnoj nesreći su sudjelovali autobus i motocikl.
U 18:20 sati došlo je do prometne nesreće kada je poginuo njemački državljanin vozeći motocikl, kazali su u MUP-u SBK-a.
/drukciji.ba/
Kad je nakon mjesec dana shvatio da ne radi po uvjetima kakve je dogovorio s Milivojem, da su posao i radno vrijeme teži od dogovorenog, da se radi ponekad i cijele noći bez redovite prehrane, i to isključivo mesom iz klaonice koje nije veterinarski pregledano, zatražio je od "poslodavca" dozvolu da posjeti rodbinu u Travniku, želeći tako pobjeći od "pakla".
Mile mesar držao roba na imanju: Nesretnika namamio obećanjem velike plaće, a onda ga tjerao da radi 15 sati bez pauze
Zbog kaznenog djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, odnosno trgovine ljudima, splitsko Općinsko državno odvjetništvo pokrenulo je istragu protiv Milivoja U. (44) iz Slimena, poznatijeg pod nadimcima "Mile debeli" i "Mile mesar", piše Slobodna Dalmacija.
Nije ovo Mili prvi put da se susreće s ovakvim optužbama, no ovo je najnoviji slučaj, s kraja ožujka ove godine. "Mile mesar" je tada, prema kaznenoj prijavi, preko Ružice R., svoje dugogodišnje poznanice i državljanke BiH, tražio da mu nađe nekoga tko bi radio ilegalno na njegovom imanju.
Ona je pronašla Dž.Z., koji je tada bio u teškoj financijskoj situaciji i trebao mu je posao te mu je rekla da će kod Mile imati osiguran smještaj i hranu, plaću od tisuću do 1500 konvertibilnih maraka (od četiri do šest tisuća kuna).
Primamljen dobrim uvjetima, istog dana sastanak Milivoja i potencijalnog radnika dogovoren je u jednoj ćevabdžinici u Travniku te je dogovoreno da Dž.Z. počne raditi već idući dan.
Dan poslije Milivoj U. u citroenu C5 prevozi radnika legalno preko državne granice na prijelazu Gornji Vinjani te tad od Dž.Z. traži putnu ispravu koju je zadržao i nakon policijskog pregleda na granici.
Odvezao ga je potom na imanje i smjestio u staru kuću, a već idućeg dana od ranog jutra ovaj je krenuo s čišćenjem ilegalne klaonice, odvoženjem klaoničkog otpada, pomagao je pri klanju stoke, čistio i hranio stoku, izvodio građevinske i sve druge potrebne radove.
Tog prvog i drugog dana nesretni je radnik radio po 15 sati bez pauze.
Kad je nakon mjesec dana shvatio da ne radi po uvjetima kakve je dogovorio s Milivojem, da su posao i radno vrijeme teži od dogovorenog, da se radi ponekad i cijele noći bez redovite prehrane, i to isključivo mesom iz klaonice koje nije veterinarski pregledano, zatražio je od "poslodavca" dozvolu da posjeti rodbinu u Travniku, želeći tako pobjeći od "pakla".
No, Milivoj mu je, stoji u prijavi, zaprijetio: "Nećeš ti nikud, ići ćeš kad mene bude volja jer ću ti polomiti kosti, dopustit ću ti da ideš kad napraviš sve što treba, a to će biti za 15 dana".
Budući da je Dž.Z. inzistirao na tome da želi otići, Mile ga je pokušao udariti, što je ovaj izbjegao.
Zbog svega, a znajući po pričama da je Milivoj nasilna i osuđivana osoba, čovjek se preplašio te je 27. travnja pobjegao s imanja. Kako nije imao novca kod sebe jer nije bio isplaćen, pješke je i stopirajući došao do prijelaza Kamensko i tamo je sve ispričao policiji.
Nakon dobivenog sudskog naloga pretraženo je imanje. Policija je tamo zatekla još jednog državljanina BiH koji je počeo bježati, no uhićen je te je potvrdio riječi odbjeglog radnika.
Milivoj U. nije tada bio dostupan policiji, a nedavno nije došao na ročište na Županijski sud u Splitu u postupku gdje ga USKOK tereti za pljačke mjenjačnica i šverc više od tone i pol mesa bez papira te preprodaju raznih ukradenih predmeta, piše Slobodna.
Već prije je prijavljivan zbog trgovine ljudima, preprodaje marihuane, otmice, trovanja ljudi mesom zaraženim trihinelom...
/dnevnik.ba/
Meteorolozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda objavili su vremensku prognozu za predstojeće tjedne.
U ekonomskoj situaciji kakva je u BiH mnogi radnici su sretni da imaju redovitu plaću, te da poslodavac uplaćuje sve zakonom propisane doprinose. Osim toga, ostala prava radnika su nešto što mnogi od njih svjesno žrtvuju ili ne forsiraju njihovu primjenu, piše Faktor.
Korištenje godišnjeg odmora u punom obimu, korištenje porodiljnog u potpunosti, tužba prema poslodavcu u slučaju nezakonitog otkaza, odšteta, i niz drugih prava su zakonom propisane mogućnosti koje građanima omogućavaju normalan život.
Slučajevi kada se radnici odriču dijela svojih prava zarad “mira u kući“ odnosno u tvrtki je često posljedica činjenice da radnici nisu organizirani, tvrdi predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Beširović.
To je najveći problem, jer kad ima sindikat onda radnici imaju koga zvati za savjet i pomoć. Najveći problem trgovačkih tvrtki, a osobito manjih poduzeća, jeste da nema sindikata i onda se događa da onog trenutka kada poslodavac ugrozi njihova prava radnici čak to i ne znaju, ili prođu rokovi za određena prava koja su mogli koristiti, kazala je ona.
Kao jedan od primjera navela je činjenicu da pojedini radnici ne znaju da postoji rok u okviru kojeg se moraju prijaviti na ured za zapošljavanje ili gube razna prava. Također, radnici često potpišu sporazumni otkaz ali onda na uredu za zapošljavannje jer ne mogu dobiti naknadu koju bi mogli imati u slučaju da im je u raskidu ugovora o radu navedeno da su tehnološki višak.
Radnici otkaz gledaju isključivo kao gubitak posla, i iz vida izgube neka druga prava koja mogu ostvariti nakon toga, pojašnjava Beširović.
Dodatni primjer je i iskorištavanje porodiljne odsutnosti kada se mnoge žene dobrovoljno ranije vraćaju na posao da ga ne bi izgubile, iako im je ostalo još zakonski predviđenog vremena da borave kući. Tu je i pitanje naknada za rodilje koje je prema mišljenju Beširovića u Sarajevskom kantonu dobro riješeno i na vrijeme se isplaćuje u usporedbi s drugim kantonima.
Mi smo u praksi imali slučaj gdje je radnik dobio otkaz pod sumnjivim okolnostima. Jasno je bilo da se radilo o prebacivanju radnika iz jednog objekta u drugi koji je nerentabilan ili se zatvara. Onda smo dokazali da je radnik planski smješten u nerentabilan objekt. S druge strane, ima dosta slučajeva gdje poslodavac krši pravilnik koji je sam donio. U takvim slučajevima, sudski postupci po pravilu završe u korist radnika ali je problem što postupci traju dugo. Radnici bi ipak trebali pročitati te pravilnike i biti upoznati s njihovom odredbama. Druga je priča što pojedini poslodavci taj pravilnik stave na neprimjetno mjesto ili ga čak i kriju, iako treba biti istaknut na oglasnoj ploči. Tu je važna uloga sindikata da ukaže pažnju na te stvari, zaključuje Beširović.
Ali mnogi radnici nisu u sindikatu i pitanje je kako mogu sudski zaštititi svoja prava. Tim povodom u većini županija u FBiH djeluju kantonalni zavodi za besplatnu pravnu pomoć. Radnici koji smatraju da su nezakonito otpušteni mogu se ovoj instituciji obratiti s molbom da njihov slučaj obradi i sudski procesuira nakon što tvrtki uputi upozorenje ukoliko se zaista dogodila nezakonita povreda prava radnika.
Mi pružamo pravnu pomoć u mnoštvu situacija, ne samo radnicima; od revizije invalidnina, pa do niza drugih slučajeva uključujući i radno pravo. Ukoliko radnici ispunjavaju uvjete da dobiju našu pravnu pomoć, onda nam se mogu obratiti, kazao je direktor Zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći SK Velija Nuhanović.
Besplatnu pravnu pomoć kako u SK tako i u ostalim kantonima mogu ostvariti razne kategorije stanovništva uključujući dijete, osobe kojima je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljela osoba, žrtva nasilja u obitelji ili nasilja na osnovu spola, korisnik stalne novčane pomoći ostvarene prema županijskom propisu o socijalnoj zaštiti, uživatelj najniže mirovine pod uvjetom da nema drugih članova domaćinstva, član obitelji poginulih branitelja, osoba lošeg imovinskog stanja i niz drugih.
Osoba lošeg imovinskog stanja, koja ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, smatra se osoba čiji mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 40 posto prosječne isplaćene mjesečne neto plaće zaposlenih u FBiH u prethodnoj kalendarskoj godini, a nema nekretninu, ili drugu imovinu kojom može podmiriti troškove postupka.
Problem u radu Zavoda predstavlja činjenica da je zaposleno svega 5 pravnika uključujući i direktora što je nedovoljno da bi se zadovoljile pravne potrebe svih osoba koje ispunjavaju uvjete za besplatnu pravnu pomoć.
Što se tiče slučajeva radnika, tu se najčešće radi o problemima tijekom privatizacije. Pojedinim tvrtkama smo slali opomene i oni su ispravili nedostatke, dok drugi nisu. Kada smo tijekom samog postupka dobili presudu, nismo od nekih tvrtki mogli ništa naplatiti za radnika jer je već sve bilo oduzeto od strane poreznih službi, banaka i slično, zaključuje Nuhanović.
Radnicima je za pravne savjete i pomoć dostupna i Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Zaposlenici Odjela za praćenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava pomažu radnicima koji su bili žrtve bilo kakve diskriminacije, ili u slučajevima kada im je povrijeđeno pravo na odmor, razonodu, razumno ograničenje radnog vremena, povremene plaćene odsutnosti, naknadu za blagdanske dane, osnivanje i članstvo u sindikatima, pravedne i sigurne uvjete rada, štrajk, korištenje službi socijalne zaštite i niz drugih.
Iako je realnost BiH sporo pravosuđe koje će slučajeve radnika kojima su povrijeđena prava često rješavati godinama, važno je da građani svoja prava štite i preko suda u situacijama kada ne postoji drugo rješenje. Na taj način će se barem pokrenuti sustav koji pravdu sporo dostavlja, ali oštećenoj strani je bolje i to nego nikakvo zadovoljstvo.
/tntportal/
Danas 12. lipnja 2017. godine navršavaju se dvadeset četiri godine jedne od povijesnih bitki, u narodu poznate kao „Bitka za Pješčaru“.
