Dana 08.06.2017 održana je IV. redovna sjednica OV Novi Travnik. Sjednica je počela sa pitanjima vijećnika Ivana Jukića o razlozima za odgađanje postavljanja rasvjete u naselju Komarda i gradnji puta Pješćara-Abesinija-Komarda-Borje koji su bili planirani još prošle godine u proračunu ali radovi još uvijek nisu počeli.

Preporod praćen povećanjem proizvodnje za 120 posto u 2015. godini doživjelo je poduzeće namjenske industrije PS Vitezit iz Viteza, koje se bavi proizvodnjom privrednih eksploziva, a o čemu smo i ranije pisali. Tada nam je direktor Miroslav Puljić, koji se na čelu ovog poduzeća nalazi od konca 2015. godine, govorio kako se plan za 2017. zasniva na pokretanju dodatnih pogona, zapošljavanju, povećanju proizvodnje, kao i širenju izvozničke mreže. Međutim, Puljić nam tada nije kazao, ono čemu se nadao, ali nije bio siguran hoće li uspjeti ostvariti – uvećati plaće. 

„Iskreno, težili smo ka uvećanju plaća, potajno sam se nadao, ali ni sam nisam vjerovao da ćemo uspjeti u našem naumu. S ponosom mogu ustvrditi kako smo od svibnja ove godine svim radnicima u proizvodnji linearno uvećali plaće za 20%. Nakon što smo od početka 2017. godine uspjeli započeti s plaćanjem doprinosa za naše djelatnike, ponosan sam što mogu potvrditi kako smo uspjeli uvećati i plaće, i to djelatnicima u proizvodnji. Usprkos činjenici da smo na dugom putu oporavka, nastojimo učiniti i naše djelatnike zadovoljnim, a istovremeno biti i društveno odgovorni. Vitezit živi od proizvodnje i ovim smo željeli pokazati kako cijenimo sve ono što su naši radnici u proizvodnji dali za naše poduzeće, za čije sve bolje poslovanje upravo oni imaju velike zasluge“, skromno nam za portal Vitez.info kaže Puljić.

Ipak, vrijedi istaknuti kako upravo velike zasluge za dizanje iz pepela PS Vitezit ima Miroslav Puljić, čijim se dolaskom na čelo ovo poduzeće preporodilo.

“U vrijeme kada sam došao na mjesto direktora firmu sam zatekao u stanju u kojem je proizvodnja bila obustavljena. Vlada F BiH u 2016. dala nam je jedan manji kredit kako bi se mogla nastaviti proizvodnja. Novac je iskorišten namjenski u sirovine, tako da je na kraju u 2016. godini, u odnosu na godinu prije, došlo do povećanja proizvodnje za 120 posto”, kazuje za Vitez.info Puljić i dodaje kako su početkom lipnja isplaćene i prve otpremnine.

„Dio otpremnina smo isplatili za umirovljenike, koji su odlukom Vlade F BiH stekli uvjete za mirovinu, njih 45. Otpremnine isplaćujemo obročno, dok ne finaliziramo u potpunosti isplatu, koja ide u 5 obroka. Aplicirali smo i na javni poziv Vlade F BiH, kako bismo riješili status još deset uposlenika, koji su u međuvremenu ispunili uvjete za mirovinu u ovoj godini“, zaključuje Puljić.

Ovo poduzeće 2016. godinu završilo je s prihodom od oko 5 500 000 KM, što je tri pta više nego u 2015. godini, kada je zabilježen prihod od 1 700 000 KM. Intencija i plan je u 2017. godini ostvariti prihod od oko 8 000 000 KM, čime bi PS Vitezit nakon dugo godina poslovao pozitivno.

/vitezinfo/

Europska unija priprema najmanje dvije milijarde eura dodatne pomoći za područje tzv. zapadnog Balkana.

"Nakon sastanka Vijeća ministara EU i Europskog vijeća, gdje se posebno govorilo o situaciji na Balkanu, imali smo vrlo detaljne razgovore u uredima predsjednika Europske komisije Žan-Klod Junkera (Jean-Claude Juncker) te komesara za proširenje Johanesa Hana (Johannes Hahn). Rečeno nam je da će EU morati uložiti dodatna sredstva za stabiliziranje i poboljšanje stanja na Balkanu. Od nas je zatraženo da pretresemo budžet planiran za ovu godinu i iznađemo moduse preusmjeravanja novca u projekte na Balkanu", rečeno je „Avazu" iz izvora bliskih Evropskoj investicijskoj banci (EIB).

Sugovornik Avaza je, pod uvjetom anonimnosti, naveo je da se radi o inicijativi Njemačke, koja želi da se Unija snažno angažira na području BiH, Albanije, Kosova, Makedonije, Srbije i Crne Gore. Precizirao je i da se na sastancima koje su imali sa zvaničnicima EU, zajedno s predstavnicima drugih europskih financijskih institucija, razgovaralo o iznosu od barem dvije milijarde eura.

To bi bio dodatni novac na onaj koji EU već troši na Balkanu ove godine.

"Tijekom jednog od niza razgovora koje smo imali početkom proljeća sugerirano nam je i da možemo razmisliti o opciji usporavanja ili zaustavljanja nekih od projekata koji se realiziraju u Turskoj, s obzirom na sve zategnutije odnose između Ankare i Brisela. Nikakva odluka nije donesena", prenosi sugovornik.

Inicijator dodatnog i snažnog angažmana Unije na Balkanu je Njemačka. Šef diplomacije te države Zigmar Gabrijel (Sigmar Gabriel) 31. svibnja ove godine na samitu šefova diplomacija balkanskih šest država, održanom u Berlinu u okviru Aspen instituta, predstavio je neke detalje njemačke inicijative.

Gabrijel je pohvalio učinke inicijative „Berlin plus", pokrenute 2014. godine, ali i istakao da se mnogo više mora uraditi.

"Treba nam 'Berlin proces plus'! On mora ostvariti vidljiv napredak u državama u regionu. Stoga, prioritet trebamo dati idejama koje za cilj imaju da od regio-na naprave atraktivno ekonomsko područje. Time će se, neizbježno, dodatno ojačati i učvrstiti tijesne veze sa EU i proces pristupanja bit će dodatno ubrzan. Moramo ubrzati realizaciju velikih infrastrukturnih projekata koji su ekonomski održivi i koji, imaju veliki simbolički značaj, poput autoputa Srbija - Kosovo - Albanija. Kako bi smo to financirali, predlažem da osiguramo dodatna sredstva. Države članice EU, članice EFTA-e i Evropske ekonomske zone mogu doprinijeti tim dodatnim fondovima svojim donacijama", rekao je Gabrijel.

On se, kako bi se privukli (europski) investitori, založio i za snažno jačanje nezavisnog pravosuđa, parlamenata i slobodu medija u državama regiona.

"Svjestan sam da košta ovo što predlažem. Ali vam kažem da, ako danas ne osiguramo novac kojim ćemo Balkan zadržati na dobrom kursu tijekom ove ključne faze, posljedice bi mogle biti mnogo skuplje po sve nas", upozorio je Gabrijel.

Pozvao je šefove diplomacija balkanskih država da osiguraju da njihove domovine ostanu na europskom putu, koji ne znači samo ekonomski boljitak nego, iznad svega, mir i sigurnost.

/avaz.ba/

Vlada Srednjobosanskog kantona (SBK) utvrdila je danas prijedlog zakona kojim se uvodi obvezni predškolski odgoj i obrazovanje u godini prije polaska u osnovnu školu.

U ponedjeljak 5. lipnja 2017. godine je Policijskoj stanici Gornji Vakuf-Uskolje prijavljen nestanak Semira Šošića, rođenog 1984. godine iz mjesta Voljevac kod Gornjeg Vakufa-Uskoplja, javlja N1.

U iranskom parlamentu je izveden oružani, a u blizini turbeta Ajatollaha Homeinija u Teheranu, izveden je bombaški napad. Tom prilikom ranjeno je najmanje deset osoba, javlja Anadolu Agency (AA).

Za razliku od sarajevskih, koji se služe i peku pojedinačno, banjalučki se prave kao pločice od četiri ćevapa u nizu – javlja Aura.ba.