Opasnostima koje djecu vrebaju na internetu jednostavno kao da nema kraja. Zastrašujuće vijesti o zlostavljanju i samoubojstvima djece zbog nasilja na internetu smjenjuju jedna drugu, tako da je u suvremeno doba moderne informatičke tehnologije roditeljima iznimno teško na odgovarajući način zaštititi svoju djecu od sve većeg broja kriminalaca i različitih prijestupnika za tipkovnicama. Svi smo osjetljivi kada su djeca u pitanju, a ona sama u većini slučajeva nisu ni svjesna svoje ranjivosti u nepredvidivom moru informatičkih zamki koje čekaju u skrivenim zapećcima svjetske baze podataka.

Najnovija, možda i najstrašnija od svih do sada, opasnost za djecu na internetu krije se iza igre benignoga naziva koji može privući pozornost i znatiželju djece te tinejdžera - “Plavi kit”.

Roditelji traže savjete

Ovaj zastrašujući i morbidan internetski fenomen došao je i do Bosne i Hercegovine. Tvrdi to psiholog Dženan Skelić kojeg zabrinuti roditelji zovu i traže savjete.

- Razgovarao sam s nekoliko vidno zabrinutih roditelja koji me zovu i ne znaju što učiniti, izjavio je Skelić za medije. Iako, na svu sreću, u BiH, prema dosadašnjim podacima, nisu zabilježeni slučajevi smrti povezani s tom igrom, sve je više informacija diljem svijeta, a posebice u Rusiji gdje je ta zastrašujuća, uvjetno rečeno, igra odnijele živote na desetke tinejdžera i djece. Kako je kazao Skelić, djeca u BiH također su instalirala tu igricu, a vrlo je teško znati je li je dijete počelo igrati. - Čuo sam da su djeca otvarala i tražila igricu. Vrlo je teško isprva upratiti ako netko krene s igricom s obzirom na to da ona počinje banalnim stvarima. To, zapravo, i jest dobro objašnjenje kako je moguće da dođe do uvlačenja, smatra on.

Najranjivija populacija za tu igricu su adolescenti, upravo zato što se suočavaju s najznačajnijom životnom krizom, krizom identiteta, objašnjava Skelić. Situacija je dodatno komplicirana jer je nemoguće djelovati preventivno.

- Uvjetno rečeno, opasno bi moglo biti i razgovarati s djecom jer ih na taj način možemo uputiti na to. Najvažnije je biti u tijeku na kakve društvene mreže djeca odlaze, ali u suštini treba razgovarati s djecom i posvetiti im svaki dan pažnju, savjetuje on. I dok su roditelji s pravom zabrinuti, internetski stručnjak i softverski inženjer Amel Spahić ističe kako postoje određeni načini kojima bi roditelji mogli zaštititi svoje dijete.

- Zaštitu na društvenim mrežama vrlo je teško provesti izravnim nadzorom jer djeca uvijek mogu naći način kako stupiti u kontakt s pošastima. Ipak, takozvani Social Media Trackers pruža mogućnost zaštite interakcije na društvenim mrežama s adresama koje sadrže riječi ili fraze koje mogu upućivati na neprikladan razgovor ili post, savjetuje on. Prema mišljenju psihologa Skelića, cjelokupnu alarmantnu situaciju najbolje je riješiti u njezinu korijenu, točnije brisanjem igrice.

- Anonymousi su ti koji bi mogli to učiniti, a prema mojim saznanjima, pokušavaju doći do izvorišta igrice. Oni su trenutačno jedino dobro u ovom internetskom zlu, oni štite pojedinca od sustava, smatra on.

Pedeset zadataka

Smrtonosni “Plavi kit” dolazi iz Rusije te, prema eminentnim ruskim, ali i svjetskim medijima, povezan je sa smrću oko 130 tinejdžera diljem svijeta. Riječ je o računalnoj igri koja se igra preko društvenih mreža, a u kojoj tinejdžer mora izvršavati svakodnevne zadatke koji se pred njega postave. Tih “zadataka” zna biti oko pedeset, s time da je svaki bizarniji i morbidniji od prethodnog kako se ide prema kraju te “igre”. Prvi su relativno bezopasni, poput crtanja plavog kita na ruci (otkuda je i nastao naziv ove igre), dok kasniji uključuju gledanje bizarnih ili horor filmova, izbjegavanje prijatelja ili roditelja i samoranjavanje, a pedeseti i finalni zadatak uvijek je fatalan. Za tinejdžere koji sudjeluju u toj igri završni, pedeseti zadatak je počinjenje samoubojstva.

Prema medijskim napisima, policija u Rusiji povezuje samoubojstva s online skupinama do kojih tinejdžeri dolaze preko hahshtagova sinikit, f57, ff33... Ubrzo nakon objave, u inbox dolazi poruka s lažnih profila i igra može početi. “Moderatori”, kojih je navodno jako mnogo, vode djecu i tinejdžere kroz igru dajući im dnevne zadatke, s time da, ako igrač odluči prestati, slijede prijetnje i zastrašivanja ubojstvima roditelja, objavama kompromitirajućih fotografija koje su im do tada djeca slala (kao dio zadataka) i tako dalje. Potvrda realiziranoga zadataka najčešće se vrši slanjem fotografije, što organizatori mogu iskoristiti protiv igrača. Igra je, sudeći prema izvješću s BBC-ja, najraširenija u Rusiji, a postaje sve prisutnija u Ukrajini, Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj i Engleskoj. U slučaju da primijetite kako je dijete upoznato ili se pak uključilo u neke opasne izazove na društvenim mrežama, poput spomenutog “Plavog kita”, porazgovarajte s njim o tom fenomenu, objasnite što je to i upozorite na manipulativnu prirodu igre koja je na koncu fatalna. Svakako se savjetuje roditeljima imati nadzor nad korištenjem interneta. Edukacija i nadzor su itekako nužni jer je smrtonosni “Plavi kit” zaplovio i morima našeg interneta na kojem je svakog dana sve više malih “kupača” nesvjesnih opasnosti i bez ikakvoga nadzora, a ljudi koji se kriju iza ovog zlokobnog lika čekaju upravo na njih./vecernji.ba/

Mirko Lovrić iz Ovčareva kod Travnika ratni je vojni invalid. U ratu je kao pripadnik HVO brigade „Travnička“ nagazio na minu, te tragično izgubio nogu. No, Mirko – nikada nije izgubio volju za životom. Protiv depresije borio se radom. I uspio je. Mirko je sretan obiteljski čovjek čiji život cvjeta svakoga dana. A po proljeću i doslovno. Svake godine – u drugoj boji.

Borci tzv. Armije BiH su itekako ubijali, pljačkali, palili, otvarali logore.. “Naši borci se nisu svetili, nisu palili sela, nisu ubijali nevine civile ni rušili bogomolje”. Taj moralni kapital mjera je naše duhovne snage, osnov je i temelj našeg zalaganja za pomirenje, za reintegraciju zemlje. U tome je suština našeg antifašizma, rekao je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u Travniku, na početku 19. tradicionalnih susreta tzv. Zlatnih ljiljana Federacije BiH, negirajući brojne zločine koje je počinila bošnjačka vojska tzv. Armija RBiH, piše Hrvatski Medijski Servis.

U prepunoj dvorani MultimediaPrint na Donjem Putićevu, sinoć je održana književna manifestacija pod nazivom „Putovima središnje Bosne“ u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak, podružnica Travnik.

Manifestacija je posvećena književnom radu i stvaralaštvu poznate travničke spisateljice Božene Volić i njenom djelu „Legende i priče središnje Bosne“. Kroz različite aspekte i interpretacije gostujućih predavača, ljubitelji pisane riječi mogli su dublje ući, razumjeti i doživjeti svijet nadnaravnih bića, vila, mitoloških pojava o kojima Božena govori u svom djelu.

Predavači su bili: Marija Marić, dipl. komparativne književnosti, Marinko Slipac, predsjednik Udruge „Baština“ Novi Travnik, Sanja Ledić, mr. b/h/s jezika i književnosti naroda BiH, Fatima Maslić, direktorica Zavičajnog muzeja Travnik, Marina Heraković, prof. hrvatskog jezika i književnosti i filozofije, te Enes Škrgo, kustos Memorijalnog muzeja rodne kuće „Ivo Andrić“.

Nakon predavanja, prisutni su mogli razmijeniti vlastite utiske i doživljaje uz prigodno druženje i čašicu razgovora.

/I.D./

Projekt "Stručno obrazovanje kroz praktičnu nastavu u metalskom sektoru u BiH", zajedno realiziraju GS - Tvornica Mašina Travnik d.o.o. i njemačka vladina organizacija Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ), s ciljem poboljšanja stručnog obrazovanja za zanimanja zavarivač, bravar i CNC operater u SBK-u, prema normama europskog metalo-prerađivačkog sektora...