.
Vijeće ministara BiH nedavno je usvojilo odluku o ostvarivanju prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih davanja. Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO BiH) kazali su kako će primjena ove odluke početi u prvoj polovini mjeseca ožujka.
- Odluka se trenutačno sprema u svim jezičnim inačicama, nakon toga ide na potpis u Vijeće ministara i onda prema Službenom listu BiH. Primjena ove odluke počinje osmog dana od dana objave u Službenom listu BiH i očekujemo da bi primjena mogla početi u prvoj polovini ožujka - objasnio je Ratko Kovačević iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
U skladu s odlukom došlo je do određenih izmjena kada je riječ o visini iznosa za koje je predviđeno oslobađanje od plaćanja uvoznih davanja. Kada osoba ulazi u carinsko područje BiH vozilom ili na neki drugi način, trenutačno ima pravo na oslobađanje od plaćanja uvoznih davanja na robu koju unosi u svojoj osobnoj prtljazi za vlastite potrebe do vrijednosti 200 KM. Stupanjem na snagu i početkom primjene nove odluke ta vrijednost se povećava do iznosa od 600 KM. Prema trenutačnim propisima, kada građani BiH dobivaju pakete iz inozemstva, oslobađanje plaćanja uvoznih davanja vrši se na pakete zanemarive vrijednosti, do iznosa od 50 KM. Stupanjem na snagu i početkom primjene nove odluke ta vrijednost se povećava do iznosa od 300 KM ako fizička osoba naručuje robu iz inozemstva i plaća je prilikom narudžbe. S druge strane, oslobađaju se od plaćanja uvoznih davanja paketi do vrijednosti od 90 KM ako ih fizičke osobe iz BiH dobivaju od fizičkih osoba iz inozemstva bez bilo kakvog plaćanja. vKada se radi o robi, mora biti vidljivo da je namijenjena za vlastite potrebe. Ne smije se raditi o količinama koje bi dale naslutiti da je ta roba namijenjena za daljnju prodaju u BiH. U tom smislu, prilikom pregleda pošiljki posebno će se voditi računa o vrsti i količini robe u paketima.
/vecernji.ba/
REAKREDITACIJA ”BOLNICA-PRIJATELJ BEBA”: Ljubaznost i profesionalnost uz sigurnu i kvalitetnu uslugu u porodilište u Novoj Biloj dovodi mame iz bliže ali i dalje okolice
Vanjski ocjenjivači Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu FBiH (AKAZ) dr. Roberta Perković i dr. Jasmin Hodžić obavili su vanjsku ocjenu Rodilišta i ginekologije Bolnice Nova Bila u svrhu reakreditacije “Bolnica-Prijatelj beba”.
Posjeta je prošla u ugodnoj atmosferi, a ocjenjivači AKAZ-a imali su priliku pregledati dokumentaciju, prostorije i uvjete u kojima borave bebe i porodilje u rodilištu i ginekologiji te razgovarati s pacijenticama među kojima i s mamom Draženom koja je na Valentinovo 14. februara carskim rezom na svijet donijela bebu Valentinu koja je tokom posjete bila s njom.
“Uvjeti su dobri, ovo mi je drugi porod u Novoj Biloj i zaista sam zadovoljna brigom i pažnjom koju dobivamo”, rekla je mama Dražena.
Koordinator kvaliteta u Bolnici Nova Bila Josip Trogrlić kazao je kako je zadovoljan napretkom u smislu sigurnosti i kvaliteta usluge koje su Rodilište i ginekologija postigli uvođenjem i provedbom standarda “Bolnica-Prijatelj beba”.
“Napredak je primjetan, uvedene su i provođene procedure, osoblje je dodatno educirano i reakreditaciju vidimo kao priliku da vidimo gdje su postignuti najbolji rezultati, ali i da dobijemo nove smjernice za daljnje napredovanje”, kaže Josip Trogrlić dodajući kako je jedan od najboljih indikatora to što su pacijentice prepoznale kvalitet usluga:
“Prošle smo godine imali više od 800 poroda, u naše Rodilište osim iz Nove Bile i bliže okolice dolaze na primjer i mame iz Bugojna i Jajca jer su čule da ovdje mogu dobiti kvalitetnu uslugu i adekvatan tretman za njihove tek rođene bebe”, dodaje Josip Trogrlić ističući i opredijeljenost i spremnost ove bolnice za ulazak u postupak akreditiranja.
Glavna sestra Rodilišta i ginekologije Snježana Šećerović kaže da je uz standarde, procedure i sve ostalo što usluge čini sigurnim i kvalitetnim, pristup pacijenticama ono što ih opredjeljuje da tu dođu i iz udaljenijih gradova.
“Ljubaznost i profesionalnost, uz sigurnu i kvalitetnu uslugu. Imaju i mogućnost prisustvovanja partnera porodu, nudimo masaže, lopte, tehnike disanja, uspijevamo se posvetiti svakoj rodilji”, kaže Snježana Šećerović i posebno ističe ulogu dojenja na koju se uz detaljne naputke svakoj rodilji posebno skreće pažnja.
Glavna sestra Hrvatske bolnice “Dr. fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj Ankica Tomas kaže da je zadovoljna napretkom koje su Rodilište i ginekologija ostvarili u proteklom periodu.
“Posebno me raduje to što se uz usvajanje standarda kvaliteta i bitnih procedura stalno radi na njihovom poboljšanju, i na ovu reakreditaciju i vanjsku ocjenu gledamo i kao na ugodno druženje uz kolegijalne upute osoblju kako da još kvalitetnije radi i bude na usluzi bebama i mamama”, rekla je glavna sestra Ankica Tomas.
Nakon završetka vanjske ocjene izvješća vanjskih ocjenjivača će pregledati i ocijeniti Povjerenstvo za akreditaciju i na osnovu pokazanih rezultata će dati preporuku Upravnom vijeću AKAZ-a koje donosi odluku u vezi sa akreditacijom.
/novabila.info/
Nemamo snage ostaviti svoje grobove. Molimo vas: pomozite nam da obranimo svoje prostore. Ne zaboravljajte nas u ovim zadnjim trenutcima našeg postojanja. Povijest će znati reći opravdanost naše brobe. Naše pravedne borbe za našu opstojnost, stoji u apelu Operativne zone HVO-a Središnja Bosna poslanom 8. lipnja 1993. Bobanu i Tuđmanu. Apel Hrvata Središnje Bosne poslan u jeku najveće ofenzive tzv. Armije BiH 1993. na hrvatske enklave, a objavljujemo ga povodom 26. obljetnice utemeljenja Zbornog područja HVO-a Vitez.
Povodom 26. obljetnice utemeljenja Zbornog područja HVO-a Vitez, Dnevnik.ba objavljuje jedno od dnevnih izvještaja koje su čelnici Hrvata Središnje Bosne 1993. upućivali Mati Bobanu, predsjedniku Hrvatske zajednice Herceg- Bosne i Franji Tuđmanu, prvom predsjedniku Republike Hrvatske. Apel Hrvata Središnje Bosne poslan je 8. lipnja 1993. godine, na dan pada Travnika i u jeku najžešće agresije tzv. Armije BiH na hrvatske enklave u Središnjoj Bosni.
Apel kojeg potpisuje Ured za informiranje Operativne zone HVO-a Središnja Bosna u nastavku pročitajte u cijelosti:
“Egzodus Hrvata Srednje Bosne potpun je. Preko 15.000 Hrvata luta ulicama i šumom, tražeći spas ispred muslimanskog noža. Potpuno spaljenja i iseljena sela travničke općine. Pet župnika župa Gornji Dolac i Travnik je uhićeno(fra Ivo Ćurak, fra Stipić, don Pavo, don Marko Ivkić). Iseljena su sela Jankovići, Jadikovac, Zagaj, Radića brdo, Bilići, Pilića dočić, Škulji, Didaci, Pirići, Peševići, Kraljevice, Miškića brdo, Viskovići, Kokošari, Pirota, Gornja Bojna, Polje, Gornji Dolac, Donji Dolac, Guvna, Šipovik, Vidoševići, Maljine, Ćukle, Mišonica, Orašac, Podovi i Bikoši.
Guča Gora, vjekovne sjecište hrvatske kulture i hrvatske povijesti ovih krajeva, mjesto najstarijeg franjevačkog samostana na ovim prostorima, gori, pali se i pljačka. Hrvati se kolju, ubijaju, dave lancima. Samo tijekom današnjeg dana ubijeno je preko 250 Hrvata. Ulice Nove Bile, Viteza i Busovače pune su uplakanih i očajnih žena i djece. Jauk i plač su jedine riječi Hrvata Lašvanske regije. Lašva, rijeka naše doline, preplavila je obale. Suze naših majkih više ne mogu stati u nju. Naši ranjeni umiru u jaucima jer im ne možemo pomoći. Ovaj naš apel nije više poziv u pomoć.
Ovo je naša posljednja želja da vas informiramo o našem stradanju. Borili smo se kada je rat bio u Hrvatskoj. Zaustavljali konvoje oružja. Naši su momci ginuli po poljima Hrvatske.
Sada smo sami. Uslišite nam posljednju molitvu i kažite svijetu za našu bol i našu patnju. Pomozite nam da kao veliki Hrvati umremmo na svojim stoljetnim ognjištima. Mi nećemo i ne možemo ostaviti svoje domove, svoja ognjišta.
Nemamo snage ostaviti svoje grobove. Molimo vas: pomozite nam da obranimo svoje prostore. Ne zaboravljajte nas u ovim zadnjim trenutcima našeg postojanja. Povijest će znati reći opravdanost naše brobe. Naše pravedne borbe za našu opstojnost.
Vjera u Boa i vas nas nije ostavila. Pokažite nam da smo dostojni vaše pomoći.
Hrvati Lašvanske regije, Srednje Bosne, gledaju u vas.”
/dnevnik.ba/
Na press konferenciji, održanoj jučer u prostorijama Centra za edukaciju mladih, predstavljen je projekt izrade Strategije za mlade općine Travnik, za period 2019-2022. godina.
Nositelj projekta je Centar za edukaciju mladih, a aktivnosti će biti realizirane u partnerstvu sa Općinom Travnik, odnosno Komisijom/Odborom za mlade.
O značaju aktivnijeg uključivanja mladih ljudi u donošenje odluka govorili su Nedim Pripoljac,program menadžer CEM-a, Admir Hadžiemrić, načelnik općine Travnik, Vlatka Lukić, predsjedavajuća OV Travnik, Dženan Kos, predsjednik Komisije za mlade u Općini Travnik i Faris Hafizadić, stručni saradnik za pitanja mladih u Općini Travnik.
Cilj projekta je poboljšati položaj mladih u općini Travnik, njihovu ulogu u društvu, te podstaknuti ih da učestvuju u procesima odlučivanja i kreiranja programa za njih. Strategija će imati za cilj i uticati na smanjenje odlaska mladih iz BiH, što je veliki problem za razvoj naše države, kroz programe zapošljavanja i samozapošljavanja, te povećavanja konkurentnosti mladih na tržitu rada.
Tikom narednih deset mjeseci bit će realiziran niz aktivnosti, koje će rezultirati donošenjem nove Strategije za mlade općine Travnik za naredne četiri godine. Jedna od početnih aktivnosti je istraživanje potreba i problema mladih na području općine Travnik, na osnovu kojeg će se definirati ciljevi unutar Strategije. Bit će formirane i radne grupe po oblastima koje po Zakonu o mladima FBiH trebaju biti obuhvaćene Strategijom, a i građani će, putem javnih rasprava, imati mogućnost učestvovati u samom procesu izrade dokumenta.
Općina Travnik, ulaskom u ovaj projekat, još jedanput je pokazala da je svjesna postojanja različitih potreba i problema mladih ljudi, te da je spremna poduzeti konkretne korake ka njihovom rješavanju, budući da je i prethodna Strategija za mlade urađena u istom partnerstvu.
/cem/
Unapređenje odnosa BiH i Hrvatske i podrška Hrvatske procesu europskih integracija BiH u svjetlu novousvojene strategije EU za zemlje zapadnog Balkana ciljevi su dvodnevne službene posjete BiH izaslanstva Odbora Hrvatskog sabora za vanjsku politiku, koju predvodi Miro Kovač.
Suradnja Marijansko vinkovske mladeži i Udruženja žena MIZ Livno započela je prošle godine, kada su se aktivisti ove dvije, ali i ostalih udruga iz Livna i Tomislavgrada, organizirali i upriličili prodaju kolača na trgu kralja Tomislava u Livnu. Cilj je bio da se prikupi što više sredstava za Anu Babić, djevojku oboljelu od multipleskleroze. Entuzijazma nije falilo, svi aktivisti su željeli ostvariti zadati cilj, te bez obzira na tmurno i kišovito vrijeme koje tada bilo u Livnu, svi su učestvovali u akciji, do posljednjeg kolača.
Suradnja se nastavlja nakon što su se sastale časna sestra Blanka Jeličić ispred Marijansko vinkovske mladeži, te muallime Udruženja žena MIZ Livno, Šejla M.K. i Alma P.A. Nakon kraćeg sastanka i malo boljeg upoznavanja, ekipa se našla na terenu, tačnije u selu Tušnica nadomak Livna, gdje su shodno preporuci, obišli nekoliko porodica koje žive u vrlo kritičnim uvjetima.
Igrom prilika, ili bolje reći, Božijim određenjem, saradnja je proširena, te je posjeti pridružena i Udruga paraplegičara sa predstavnicom Josipom Mihaljević. Zahvaljući Josipi, sve zajedno posjetile su porodicu koja ima dijete sa posebnim potrebama, malenog dječaka, te se upoznale se prilikama i izazovima sa kojima se majka i ostali članovi porodice svakodnevno suočavaju. Pored spomenute, ekipa je posjetila još nekoliko porodica u Tušnici kako bi se što jasnije upoznale sa njihovim potrebama i problemima.
Sestra Blanka i muallime Udruženja žena MIZ Livno nakon konsultacije sa aktivisticama i aktivistima udruga, upuštaju se u jedan humanitarni projekat, s ciljem kupovine perilice rublja za jednu peteročlanu obitelj, kako bi im olakšali teške uvjete u kojima žive. Tokom perioda prikupljanja... novca, odabira i kupovinu perilice, traženja načina isporuke, ova mala ekipa se malo bolje i upoznala, družila, svakodnevno komunicirala, što je sigurno rezultiralo razmjenom novih ideja o suradnji, te ostvarivanja kontakata za nastavak suradnje. Časna sestra Blanka i muallima Šejla zajedno su isporučile perilicu, te su tijekom tog perioda družile se sa dječicom. Sestra Blanka je završetkom projekta poručila:“Zajedno možemo učiniti mnogo više. Nekada sami nismo u mogućnosti odgovoriti potrebama našeg naroda, ali zajedno sa drugima s kojima dijelimo ciljeve, poput udruge žena iz Islamske zajednice, činjenje dobra postaje lakše ostvarivo. Baš je dobro činiti dobro.“
Ovo je u biti bio jedan međureligijski projekat, kojeg su inicirale vjerske službenice, ali kojeg su umnogome pomogle i u istome učestvovale aktivistice islamske i katoličke vjeroispovijesti. Članice obje udruge sa radošću su učestvovale u svim dodijeljenim zadacima, sa željom da se što skorije perilica dostavi na potrebnu adresu i u tome, hvala Bogu i uspjele.
Nadamo se da će ovakvi humani projekti rezultirati još većom potrebom za zajedničkim djelovanjem dviju udruga, kako bi došlo do osnivanja jedne zajedničke međureligijske grupe sastavljene od članice MVM i Udruženja žena, jer je više nego očigledno da i jedni i drugi žele isto – činiti dobro.
/relax livno/
Intervju s Davorom Marijanom, povjesničarem s Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, objavljujemo povodom 26. obljetnice utemeljenja Zbornog područja HVO-a Vitez. Marijan je, za Dnevnik.ba, između ostalog, rekao kako je Alija Izetbegović potpisao Washingtonski sporazum kada je shvatio da snage Armije BiH, ipak, ne mogu osvojiti Središnju Bosnu .
Predsjednik Nadzornoga odbora Aluminija d. d. Mostar Dalibor Miloš u Washingtonu (SAD) sudjelovao je na molitvenomu doručku s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trumpom. U društvu više od tri i pol tisuće uzvanika iz svih dijelova svijeta Miloš je, kao predstavnik poslovnoga miljea iz BiH, činio dio izaslanstva s prostora jugoistočne Europe. U izjavi koju nam je tom prigodom dao poručio je kako se na tomu tradicionalnom susretu s prvim čovjekom najmoćnije zemlje svijeta osjetila ogromna pozitivna energija koje, nažalost, primjetno nedostaje u BiH.
- S nizom uglednika iz svijeta gospodarstva, diplomacije i politike, kako iz regije tako i iz cijeloga svijeta, razgovarao sam o određenim poslovnim zamislima i mogućnostima uspostavljanja snažnije gospodarske povezanosti, ali smo se dotaknuli i nekih od gorućih problema u BiH, u smislu njezine stabilnosti i uopće budućnosti zemlje. Iskreno, obradovalo me to što su američki lideri, bez obzira na političko krilo iz kojega dolaze, iskazali osjetno zanimanje za aktualni razvoj situacije u našoj zemlji, a ja čvrsto vjerujem kako BiH treba povratak SAD-a na naše prostore, i to u punomu kapacitetu. Bez jačega angažmana SAD-a ne vidim dobru budućnost za nas. Mislim kako u BiH previše gledamo na trenutačno stanje, ne misleći o sutrašnjici, a iz toga se možemo izdići samo uz američku pomoć, s obzirom na snagu njihova kredibiliteta na terenu. Uvjeren sam kako bi SAD želio vidjeti bolju komunikaciju među liderima u našoj zemlji, kao i njihovu bolju komunikaciju s američkom administracijom. Vjerojatno je nekada i bilo nekih poteškoća na raznim relacijama, ali ako želimo kao država ići dalje, moramo snaći snage i prevladati postojeće probleme i loše odnose. Bez toga nam nema budućnosti – poručio je Miloš.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da je Hrvatska spremna svoja iskustva o procesu ulaska u EU podijeliti za zemljama zapadnog Balkana, a prioritet joj je BiH.
O nama
Servis info
Online oglašavanje
IMPRESSUM
Web portal Travnički vjesnik
Email: info@travnicki.ba
Web: www.travnicki.ba
Web & CMS podrška
